Dobri stari ugljen

Čitam jutros u novinama kako nam prijeti ledena zima jer cijene plina vrtoglavo rastu. Rješenje je, kao, izgradnja više vjetroturbina i solarnih panela. Kaže profesor politolog iz Manchester-a, koji proučava klimatske politike, da treba postaviti više vjetroturbina na više mjesta jer će “vjetar uvijek negdje puhati.”

Kako uopće započeti komentar ovakvih izjava? Nisam profesor, ali da jesam, prvo bih provjerio činjenice.

Njemačka nije mala zemlja, a ima i puno vjetroturbina. Dolje je grafikon koji sam već objavio (ovdje). Ponavljam ga jer nisam na webu našao niti jedan drugi koji realno pokazuje situaciju. Vjetar je hirovit i niskoenergetski izvor energije, što se vidi iz uspona i padova donje krivulje. Uglavnom, gotovo sigurno možete računati na tri posto instalirane snage. Drugim riječima, treba postaviti trideset puta više vjetroturbina da budete prilično sigurni kako “vjetar negdje puše”.

Struja dobijena od 22 297 vjetroturbina 2011.g. u Njemačkoj. Dolje mjeseci, lijevo dobijena struja. Nazivna snaga 29.06 , srednja 5.145, 99.5% vjerojatna 0.918 GW

Gdje stane tih trideset puta više od postojeće mreže, teško je reći. Dolje je prikaz lokacija vjetroturbina u Njemačkoj 2015.g.. Predlažem da se turbine postave po gradovima. To bi bio najbrži način da se riješimo ovih beskorisnih i ubojitih monstruma (ovdje), jer bi konačno i gradsko (većinsko) stanovništvo shvatilo da se uz njih ne može živjeti, a struje ionako daju malo i na prekide.

Lokacije vjetroturbina u Njemačkoj 2015.g.

U međuvremenu se privreda postupno oporavlja od lockdown-a, pa tako treba i više energije (skoro kao nekad). U prvoj polovici ove godine proizvodnja struje od vjetroturbina je pala 20% u odnosu na prošlogodišnju. I sad dolazimo do glavnog podatka, potrošnja ugljena je porasla za 38%.

Energetske potrebe ne mogu se riješiti bez pouzdanog i visokoenergetskog izvora. Nijedna tehnologija nije sama po sebi “prljava”. Sve ovisi o načinu na koji se upotrebljava. U slučaju termoelektrana na ugljen, osnovno je pokriti skladište na kojem stoji, automatizirati proizvodnju, ugraditi dobre filtere i postaviti dovoljno visoke dimnjake. Jednom postavljena može bez problema raditi 70 godina, za koje vrijeme bismo trebali imati neka druga rješenja (poput torijevih soli).

Malo o zagrijavanju. Bez obzira na želje klima-majstora, stvarnost je nešto drugo. Dolje je grafikon koji pokazuje postupni pad srednjih temperatura u kolovozu na 6 švedskih meteo stanica od 1995. do 2021., a slično je u Norveškoj i Finskoj. Iako kod nas, na sreću, nije tako hladno, ove godine sam ipak ugasio centralno grijanje u lipnju, a ponovno ga pokrenuo ovih dana.

Srednje temperature u kolovozu od 1995. do 2021. Dolje-godine, lijevo-temperature

izvori:

https://www.jutarnji.hr/planet/europi-prijeti-ledena-zima-cijene-plina-strelovito-rastu-rusi-namjerno-koce-distribuciju-15104410

Jedna misao o “Dobri stari ugljen

  1. Sjajan tekst.
    Priložena sličica sa temperaturnim trendovima u Švedskoj (1995-2021), kao i još mnoge druge sličice sa prikazima RAZLIČITIH temperaturnih trendova na RAZLIČITIM područjima planete, stavljaju u prvi plan demontiranje tzv. globalnih, odnosno lažnih temperaturnih podataka, koje globalisti-fašisti neprekidno ispuštaju u javnost.
    Moramo već jednom da, pomoću lokalnih temperaturnih podataka, demantujemo globalne lažne priče koje globalisti-fašisti uporno pričaju već više od 30 godina.

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.