Zašto ribe, a ne ptice?

Prije nekoliko godina objavljen je članak iz kojeg ću prenijeti nekoliko osnovnih činjenica (izvor:https://www.express.co.uk/news/world/539557/EU-force-build-of-1-3million-fish-ladder-which-is-used-by-just-THREE-fish-a-day)

Radi se EU direktivi čiji cilj je slobodno kretanje riba od izvora do ušća svih europskih rijeka do 2027.g. Predviđene su i kazne od 100 000 € dnevno za one koji to ne naprave. Tako je grad Hamburg (da bi izbjegao buduće kazne) izgradio „riblje ljestve“ odn. prolaz za ribe između Labe i njene pritoke Alstera. „Ljestve“ su koštale 1.3 milijuna €.

riblji prolaz Hamburg

Kad su izgrađene ustanovilo se da tri ribe dnevno koriste ove ljestve. Ovo je sigurno najskuplja dnevna karta na svijetu (433 000 € po ribi) i još moraju same plivati.

Ima i pozitivnijih primjera.

riblji prolaz Geesthacht

Njemačke riblje ljestve slave milijuntog korisnika je naslov članka  (https://www.dw.com/en/german-fish-ladder-celebrates-millionth-user/a-16509927), a ukratko se radi o najdužem europskom ribljem prolazu pokraj Geesthacht-a u sjevernoj Njemačkoj dovršenom 2010.g. Dugačak je 550 i širok 16 metara. Izgradila ga je kompanija Vattenfall za 20 milijuna €, kao znak dobre volje jer su nešto dalje izgradili termoelektranu na ugljen.

Nemam ništa protiv slobode riba (a koji put ni u tanjuru), ali ne razumiijem tako veliku ravnodušnost prema pticama. Malo sam pristran jer su mi ptice ljepše od riba, a i predstavljaju simbol slobode (slobodan kao ptica). Bojim se da ta uzrečica neće dugo vrijediti. Na sljedećoj slici su položaji vjetroturbina u Njemačkoj 2015.g.

vjetroturbine u Njemačkoj 2015.g.

Ako je vjetar energija budućnosti kako to da ova gomila turbina Njemačkoj prosječno osigurava samo 3% ukupno potrebne energije?

Vjetroturbine se postavljaju sve bliže naseljima, a za njihove potrebe moraju se posjeći i znatne šumske površine (jer praznih i vjetrovitih lokacija nema puno na izbor).

Na slici je protestni pano iz Bavarske postavljen zbog predviđene sječe šume radi postavljanja vjetroelektrane. Postoji i jedan društveni problem u cijeloj priči. Naime, vjetroturbine se postavljaju izvan velikih gradova tako da milijuni građana mogu mirno spavati znajući da za njih radi „zelena“ energija. To nije slučaj s njihovim sudržavljanima koji žive u manjim mjestima, odn. selima. Osim što mogu uzrokovati tjeskobu stanovnicima, nisu pogodne za razvoj seoskog turizma i nagrđuju nedirnutu prirodu. Noću se ljudi osjećaju kao da žive pokraj aerodroma.  Angela Merkel svojim zadnjim planom predviđa sudjelovanje lokalnih zajednica u dijeljenju profita od vjetroelektrana (čitaj: potkupljivanje).

Za kraj sam ostavio problem ptica i šišmiša.

Prvo šišmiši. Ukratko iz Dailymail-a

U Velikoj Britaniji godišnje od vjetroturbina strada oko 80 000 šišmiša. Znanstvenici su otkrili da šišmiše privlače (možda i zaslijepe jer oni vide u crvenom i infracrvenom spektru) crvena treperava svjetla vjetroturbina (postavljena zbog nisko letećih aviona). Posebno je to izraženo za vrijeme jesenskih migracija. Procjena za SAD govori o oko 600 000 šišmiša. (izvor:https://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-6102047/Thousands-bats-killed-wind-turbines-year-drawn-red-warning-light.html)

Prema jednom istraživanju 90% šišmiša strada od unutarnjeg krvarenja od iznenadnog pada tlaka (iza oštrica turbine).

Noću šišmiši danju orlovi. Surih orlova u Hrvatskoj ima 20 do 25 parova najviše u priobalnom dijelu gdje su smještene i sve vjetroelektrane. Zaštićena je i ugrožena vrsta. Prije dvije godine na mladog mužjaka koji se šest mjeseci oporavljao od sačme krivolovca postavljen je uređaj za praćenje (prvi takav kod nas). Dva mjeseca je praćeno njegovo kretanje sve dok ga nije ubila vjetroturbina kod Bruške. Kazna za ubijanje orla je do 30 000 Kn. Ako ih turbine sve ubiju to je maksimalni trošak od 1.5 milijuna Kn. Ništa za tako veliki biznis, a problem zaštite orlova ima „konačno rješenje“. Koliko znam ni EU direktive ne govore ništa o ovoj životinjskoj neravnopravnosti.

Odgovor na naslovno pitanje nije težak: zbog profita, kao i uvijek.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.