Norveška, Njemačka i vjetar

Kad čovjek pomisli na Norvešku i Norvežane, prvo mu padnu na pamet prekrasni fjordovi i žilavi racionalni ljudi koji žive u surovim uvjetima europskog sjevera. Krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća otkrivene su velihe zalihe plina i nafte u Sjevernom moru koje su zemlji i ljudima omogućile značajan napredak, tako da sad u državnom fondu ima oko 200 tisuća Eura po svakom od malo preko pet milijuna stanovnika. Viška novca, a ne duga (morao sam naglasiti jer smo mi već dugo samo dužni svima). Na sjeveru ljudi vjeruju svojim vladama i političarima da rade u njihovom interesu. Taman sam htio napisati kako se mi na jugu bitno razlikujemo, kad sam se sjetio da, u osnovi, i većina naših sugrađana vjeruje političarima. Zanimljivo.

Vratimo se Norvežanima. Norveška vlada je ozbiljno shvatila priču o klimatskim promjenama i njihovom tobožnjem uzroku i krenula u masovno postavljanje vjetroelektrana, a izgleda da ih u tom smjeru gurka i njemačka vlada. Koliko ozbiljno može se vidjeti na slici dolje. O njihovoj savršenoj energetskoj situaciji sam već pisao (ovdje). Ipak, kako se postavlja sve više vjetroturbina, tako raste i otpor prema njima. Kako bi se riješila odgovornosti i mogućih novih problema (jer i s već odobrenim imaju dovoljno) norveška vlada je odlučila da dozvole za buduće vjetroelektrane prebaci na općine.

Prikaz vjetroelektrana u izgradnji ili završenih (zeleno), odobrenih (svijetlo ljubičasto) i onih koje čekaju odobrenje (žuto) u južnoj Norveškoj

Zašto se ljudi bune protiv vjetroelektrana? Evo nekoliko fotografija iz kratkog, ali vrlo upečatljivog videa (izvor 1), praćenog muzikom velikog norveškog kompozitora Edvarda Griega (“U pećini gorskog kralja” iz suite “Peer Gynt”).

Nema šta, to će jako “pomoći” razvoju norveškog turizma, a o ptičjim problemima da i ne govorimo. Ako mislite turistički putovati u Norvešku i diviti se njenim prirodnim ljepotama, morat ćete požuriti, jer se njen krajolik mijenja na gore (izvor 2).

Jednom kad se stare vjetroturbine (nakon prosječno dvadeset godina) zamijene novim, većim turbinama, ostaje puno otpada. Oštrice vjetroturbina su napravljene od kompozitnih materijala koji se ne daju reciklirati. Vlasnici, strane kompanije koje imaju račune na Kajmanskom otočju otpad rješavaju kao na slikama dolje.

dijelovi oštrica zastarjelih vjetroturbina
i njihovo zatrpavanje

Ostane čovjek bez teksta. Možda kod nas još u nekoj zabiti, do koje se ne može probiti kamion za smeće, još i ima pokoja “crna jama” kamo ljudi bacaju svoj otpad, ali od Norveške u 21. stoljeću sam očekivao da se s otpadom drugačije gospodari. I sad nek’ netko kaže da smo zaostali. Ovakvi prizori iz vlastitog dvorišta ne sprečavaju razvijene da nam drže lekcije o tome kako moramo razviti što više “obnovljivih” izvora energije. Neće proći dugo vremena pa će i kod nas, vjerojatno, niknuti niz “crnih jama” za bivše zapadne vjetroturbine. Ima u nas puno neobrađene zemlje, idealne za njihov otpad. I još nešto plate i svi sretni.

Norveški protivnici vjetroelektrana svoje stavove saželi su u nekoliko rečenica:

Zar zaista vjerujete da možemo spasiti klimu uništavajući prirodu?

Priroda prvo, održiva energija mora biti na drugom mjestu.

Jedina zemlja na svijetu s viškom hidro-energije koja je odlučila uništiti svoju prirodu vjetroturbinama (Tekst na kraju videa (izvor 1)

Više obrazloženja i nije potrebno.

Prijeđimo malo južnije, u Njemačku. Kod Hamburga je prije pet godina puštena u rad TE Moorburg, najsuvremenija i najveća termoelektrana na kameni ugljen. Veće iskorištenje, malo ili nikakvo zagađenje. Svejedno, zbog protesta “zelenih” (jer treba smanjiti emisije CO2), bit će ugašena sredinom sljedeće godine. Dulje je trajala izgradnja, nego što će trajati njezina upotreba. Cijena – nešto iznad tri milijarde Eura, a tu je i odšteta investitoru. Ima još. Dvadesetak kilometara od Moorburga nalazi se termoelektrana na ugljen Wedel, puštena u pogon 1965. godine. Prema sadašnjim planovima, Wedel će nadživjeti Moorburg za četiri godine. Mislio sam da su ovako glupi potezi rezervirani za banana republike. Nema šta, političari su dobro izludili narod, pa se buni protiv svega i svačega, a oni mogu sjediti i uživati, jer, eto, sam narod traži pa će i dobiti skuplju i nepouzdaniju struju. Kako bi kralj Ubu (odn. Zoran Radmilović) rekao: Narode moj! Ostatak ćete sami morati pogledati u videu (izvor 3).

Što povezuje Norvešku i Njemačku, osim nerazumne politike? Još nije, ali uskoro će u rad biti pušten Nordlink, 600 kilometara dug dalekovod istosmjerne struje (HVDC) i “težak” dvije milijarde Eura. U Njemačkoj već postoji više od trideset tisuća vjetroturbina i mjesta za nove ima sve manje, a i ljudima je dosta stalne buke u vlastitom susjedstvu . I tako će Norveška svoju struju iz vjetroelektrana moći izvoziti u Njemačku i Nizozemsku (prema kojoj ide jedan krak Nordlinka). Budući da se radi o stranim investitorima, Norvežanima će ostati novac od iznajmljivanja zemljišta za vjetroelektrane i uništena priroda, a Nijemcima najekološkija struja čišća i od (norveških) suza.

izvori:

(1) https://www.youtube.com/watch?v=S0UPgYc34ZE 

(2) https://www.youtube.com/watch?v=4qttC1TOva8 

(3) https://www.youtube.com/watch?v=wqTdTbS4XuU    

(4) https://en.wikipedia.org/wiki/NordLink

(5) https://www.zeit.de/hamburg/2020-12/kohlekraftwerk-moorburg-hamburg-vattenfall-stilllegung-energiepolitik

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.