Virusi i doktori

Virus kao tema je toliko zarazio medije, politiku, pa i ljude odnosno, htjeli mi to ili ne, naš cjelokupni život tako da je ni ja ne mogu zaobići. Postoji, a vjerojatno će postojati i u bližoj budućnosti, niz ozbiljnih posljedica po naš svakodnevni život, a tema se duboko uvukla u naše svjesno i podsvjesno. Situacija podsjeća na klimatske promjene i njihove uzroke.

I dok izgleda da su se ljudi podijelili na vaksere i antivaksere, čiji ekstremni predstavnici prvih „struku“ odnosno Znanost stavljaju na pijedestal božanstva, a drugih negiraju postojanje bolesti, zaista postoje i stručnjaci koji profesionalno rade svoj posao. Budući da se njihovi stavovi i rezultati slabo mogu čuti od urlanja medijske propagande, evo jednog otvorenog pisma (16.12.2021.) preko dvije stotine njemačkih doktora parlamentarnim zastupnicima i kancelaru.

„S velikom zabrinutošću uočavamo da se naše društvo dijeli na cijepljene i necijepljene protiv COVID-a te da raste pritisak na one koji nisu cijepljeni da se cijepe. Pozivamo Vladu da zaustavi taj raskol i ne samo da zaustavi sve izravne i neizravne prisilne mjere usmjerene na cijepljenje osoba koje do sada nisu cijepljene, već da ih aktivno spriječi.

U nastavku objašnjavamo zašto bilo kakva prisila ili pritisak na cijepljenje nije opravdano ni etički prihvatljivo.

Učinkovitost cijepljenja za zaštitu od teškog oblika COVID-19

Studije registracije cjepiva protiv COVID-19 pokazale su relativnu učinkovitost cjepiva od oko 60 do 95% u prevenciji infekcije. Međutim, praćenje je trajalo samo 10 do 14 tjedana. Zbog kratkog vremena promatranja i nedovoljnog broja događaja ne mogu se davati izjave o dugoročnoj učinkovitosti, niti se mogu davati izjave o sprečavanju teških tijekova ili smrti. Ovdje su nužne opservacijske studije s cijepljenim i necijepljenim osobama.

Važan primjer takve studije je velika podudarna kohortna studija iz Izraela, u kojoj je 596 618 cijepljenih i necijepljenih ljudi uspoređeno s obzirom na rizik od hospitalizacije ili smrti uzrokovane COVID-om. Relativno smanjenje rizika cijepljenih osoba s obzirom na bolničko liječenje bilo je 58% – što je već puno manje nego što su studije odobrenja sugerirale. Međutim, apsolutno smanjenje rizika iznosilo je samo 0,025%. To znači da se oko 4 000 ljudi mora cijepiti kako bi se spriječila jedna hospitalizacija.

Što se tiče prevencije smrti, apsolutni rizik se cijepljenjem smanjuje za samo 0,0039%. To znači da se oko 26 000 ljudi mora cijepiti kako bi se spriječio jedan smrtni slučaj od COVID-a. Vjerojatnost da će pojedinci biti zaštićeni cijepljenjem iznimno je niska i stoga se mora odvagnuti u odnosu na rizike cijepljenja. Već postoje i brojne druge promatračke studije s vrlo sličnim rezultatima.

Učinkovitost cjepiva protiv mutiranih sojeva SARS-CoV-2 tijekom vremena

Nedavni radovi pokazuju da se učinkovitost cjepiva s vremenom smanjuje. U studiji objavljenoj u New England Journal of Medicine, došlo je do smanjenja relativne učinkovitosti cijepljenja s >90% odmah nakon potpune imunizacije na oko 65% nakon četiri mjeseca. Osim toga, pokazalo se da je u studiji u srpnju 2021. došlo do značajnog porasta infekcija varijantom Delta i kod cijepljenih i kod necijepljenih osoba, što sugerira da se učinkovitost cijepljenja s vremenom ne samo smanjuje, već je i za delta varijantu niža. Izjave o zaštiti od hospitalizacije i smrti nisu bile moguće u ovoj studiji, jer je zabilježen samo jedan prijem u bolnicu i niti jedan smrtni slučaj.

Nedavno objavljena kohortna studija iz Švedske uvjerljivo pokazuje da učinkovitost cijepljenja tako naglo pada nakon šest do sedam mjeseci da se više ne može pretpostaviti zaštita. Ta se činjenica očituje i u sve većem broju cijepljenih pacijenata s COVID-om koji se liječe u bolnicama i jedinicama intenzivne njege.

Čak ni dodatna doza koju sada propagiraju mnogi neće riješiti problem COVID-a. Apsolutno smanjenje rizika za teški tijek COVID-a putem dopunske terapije bilo je 0,18% u studiji iz Izraela za pacijente starije od 60 godina s razdobljem promatranja od samo mjesec dana. Potpuno nedostaju odgovarajuće studije na mlađim i inače zdravim ljudima. Iznad svega, nepoznato je hoće li cijepljenje i dodatna doza biti učinkoviti s obzirom na novonastale varijante kao što je “Omikron”.

Rizici cjepiva protiv COVID-a

Niti jedan lijek ili cjepivo nije primilo toliko izvješća o ozbiljnim nuspojavama i smrti u tako kratkom vremenskom razdoblju kao cjepiva protiv COVID-19. U svom izvješću o sigurnosti od 20. rujna 2021. Institut Paul Ehrlich je objavio 156.360 izvješća o incidentima povezanim s cijepljenjem protiv COVID-a u Njemačkoj.

Broj neprijavljenih slučajeva vjerojatno je višestruko veći. Od prijavljenih incidenata, 1 450 je bilo smrtnih slučajeva, a 15 122 (0,015% svih cijepljenja) je klasificirano kao ozbiljne (potreban prijem u bolnicu). Ozbiljne nuspojave, čija je pojava vrlo vjerojatno povezana s cijepljenjem, uključuju upalu srčanog mišića i perikarda (mio- i perikarditis), teške alergijske reakcije (anafilaksija), trombozu (plućna embolija, moždani udar, srčani udar) , nedostatak krvnih pločica (trombocitopenija, krvarenje) i paraliza cijelog tijela (Guillain-Barréov sindrom). Dugoročne posljedice već poznatih ozbiljnih nuspojava i drugih, još uvelike neistraženih negativnih učinaka kao što su pojačanje upalnih procesa ovisno o antitijelima u slučaju ponovne infekcije (Antibody-dependent-enhancement [ADE]) i lakšeg razvoja imunološkog kompleksa i autoimunih bolesti mRNA cjepiva se zbog kratkog vremena promatranja uopće ne mogu predvidjeti.

Zaraznost cijepljenih i necijepljenih osoba

Trenutne studije pokazuju da se ni virusno opterećenje ni broj ljudi na koje se infekcija prenosi ne razlikuju između cijepljenih necijepljenih. Cijepljene osobe su stoga jednako zarazne kao i one koje nisu cijepljene i podjednako mogu doprinijeti širenju bolesti. Ove rezultate potvrdila je velika populacijska studija javnog zdravstva Engleske: iste vrijednosti PCR-Ct pronađene su u cijepljenih i necijepljenih osoba za alfa i delta infekcije.

Cijepljenje onih koji su se oporavili

Ne postoji niti jedna studija koja pokazuje korist od cijepljenja za rekonvalescente s obzirom na klinički relevantne krajnje točke. Oni koji su se oporavili imaju vrlo nizak rizik od ponovnog razvoja bolesti i još manji rizik od teškog tijeka bolesti. U studiji iz Katara, rizik od ponovnog razvoja bolesti unutar jedne godine kod necijepljenih rekonvalescenta bio je 0,37%, rizik od teške bolesti bio je samo 0,001%, a nije bilo niti jednog smrtnog slučaja.

Omjer koristi i štete cjepiva protiv COVID-19

Kada se razmatra omjer koristi i štete, mora se uzeti u obzir osobni rizik osobe da se ozbiljno razboli od COVID-19 ili da umre od te bolesti. Rizik je uglavnom određen dobi i kroničnim bolestima. Sustavni pregledni članak pokazao je da je rizik od umiranja od COVID-a oko 10 000 puta veći za osobe starije od 80 godina nego za djecu mlađu od 10 godina. Ovaj čimbenik mora se uzeti u obzir kada se razmatraju koristi kao i štete od cijepljenja. Brojke u sigurnosnom izvješću Instituta Paul Ehrlich upućuju na to da se ozbiljne nuspojave javljaju jednako često kod djece kao i kod odraslih.

Upala srčanog mišića vjerojatno je još češća u djece i adolescenata. U slučaju djece, broj cijepljenja potrebnih za sprječavanje jednog slučaja teškog oblika ili čak smrti od COVID-a višestruko se povećava. Iz ovoga se može zaključiti da je omjer koristi i štete cijepljenja za djecu, adolescente i mlade odrasle osobe vrlo vjerojatno negativan, što znači da cijepljenje čini više štete nego sprječava ozbiljne bolesti COVID-19. Najviše bi kod starijih osoba i onih s čimbenicima rizika za teški tijek mogao prevladavati eventualno postojeći zaštitni učinak cijepljenja. Kratkoročna zaštita i negativne posljedice dopunskog cijepljenja, na primjer u Izraelu, čine da se čak i te prednosti čine sumnjivim. Osim toga, mora se uzeti u obzir da mnoge moguće dugotrajne štete uzrokovane cijepljenjem zbog nedostatka vremena promatranja i nepotpune dokumentacije još nisu poznate.

Iz tih razloga svaka osoba mora slobodno odlučiti za ili protiv cijepljenja nakon što je propisno informirana o prednostima i rizicima. Izravno ili neizravno obvezno cijepljenje ne može biti opravdano niti etički prihvatljivo na temelju dostupnih nalaza.

Zaključak

Apsolutna, individualna korist od cijepljenja protiv COVID-19 marginalna je za prosječno stanovništvo. Može biti veća za osobe s visokim rizikom od teškog tijeka COVID-a. Čak i za te ljude, međutim, cjepiva imaju još nepoznate rizike negativnih dugoročnih učinaka. Mlade i zdrave ljude, a posebno zdravu djecu i adolescente, potrebno je savjetovati da se ne cijepe, jer su rizici ozbiljnih nuspojava i dugotrajnih učinaka daleko veći od mogućih koristi.

Tvrdnja da cijepljenje štiti druge osobe od COVID-19 je neuvjerljiva i neutemeljena s obzirom na veliki broj bolesti među cijepljenima i nedostatak razlike u zaraznosti između cijepljenih i necijepljenih osoba.

Cijepljenje onih koji su se oporavili nije ni znanstveno ni epidemiološki smisleno.

Stoga zahtijevamo

– hitno zaustavljanje isključivanja i ograničavanja necijepljene djece i adolescenata iz društvenog sudjelovanja

– trenutni prestanak jednostranih informacija o cijepljenju koje banaliziraju moguću štetu, kao i prestanak prisile stanovništva na cijepljenje

– trenutni kraj diskriminacije necijepljenih osoba i nejednakog tretmana cijepljenih i necijepljenih osoba u javnom životu, na poslu, u školama i vrtićima

– povratak političkih i medicinskih donositelja odluka na (znanstvenu) neutralnost, daleko od dosad vođene politike panike u skladu s lobijem, koja namjerno ignorira znanstvene činjenice i gazi temeljne slobodne demokratske vrijednosti”

Slijede potpisi i popis analiziranih radova.

Malo muzike nikad nije naodmet, pa evo jedne novije pjesme Erica Claptona na ovu temu.

izvor: