Bolje ikad nego nikad

Umjesto uvoda. Budući da mi se pseudonim potpuno ofucao i postao proziran, nakon skoro dvije godine i 105 postova, vrijeme je za njegovo umirovljenje. Zovem se Dušan Bižić i meteorolog sam iz Zagreba. Počeo sam pisati pod pseudonimom, dijelom zbog taštine (što ako moja pisanija budu intenzivno dosadna), dijelom zbog toga što mi je trebalo vremena da sagledam širu sliku. Regionalni sam predstavnik CLINTEL-a, grupe ljudi koja ima zdravorazumske stavove o globalnom zagrijavanju.

Prije mjesec dana je online održana prva konferencija na vrhu o klimatskoj prilagodbi. Sudjelovalo je 30 svjetskih vođa, 50 ministara i 50 međunarodnih organizacija s 18 500 sudionika. Iako je konferencija uglavnom išla uhodanim smjerom ublažavanja posljedica (smanjivanja emisija CO2), ipak se premijerno pojavila i riječ prilagodba u globalnom kontekstu. Ne znam koliko se političari vraćaju zdravom razumu, a koliko je konferencija posljedica saznanja da se ciljevi Pariškog sporazuma o klimi neće moći ispuniti, ali bitno je da se prilagodba pojavila kao termin u globalnom kontekstu. Domaći i strani mediji su konferenciju popratili šutnjom. Vjerojatno se boje da riječ prilagodba ne zarazi čovječanstvo kao poželjan alternativni put opstanka blagostanja i ne podsjeti ljude da ih je samo prilagodba dovela do postojećeg civilizacijskog nivoa. Povodom konferencije CLINTEL je izdao priopćenje za medije, koje ovdje iznosim u skraćenom obliku.

CLINTEL, 27. siječnja 2021.

Svijet se treba puno više usredotočiti na prilagodbu klimi, a značajno manje na ublažavanje posljedica. Prilagodba je već uspješno dokazala svoju vrijednost, dok se ublažavanje posljedica pokazalo neefikasnim i skupim. “Zeleni oporavak” od korona krize s jakim naglaskom na ublažavanju, koje je stalno zagovarano za vrijeme sastanka, je zbog toga zavaravajuća poruka.

Dva nedavno objavljena grafikona zorno prikazuju koliko je postignuto, uglavnom zahvaljujući prilagodbi i blagostanju, kao i to da ne postoji klimatska kriza, što je CLINTEL istaknuo u svojoj Svjetskoj deklaraciji o klimi. Poruka ovih grafikona je sljedeća: “Čovječanstvo se sve uspješnije nosi s vremenskim ekstremima. Ne postoji razlog zbog kojeg bi se ovaj pozitivan razvoj sutra mogao promijeniti u negativan. Zašto gurati ove dokaze pod tepih?”

Prvi grafikon prikazuje značajno smanjenje broja žrtava u svijetu kao posljedicu ekstremnih vremenskih uvjeta, kao što su vrućine, hladnoće, poplave, suše, uragani i šumski požari. Prije stotinu godina, kad je svjetsko stanovništvo brojalo dvije milijarde, godišnje je prosječno od vremenskih katastrofa umiralo pet stotina tisuća ljudi. Prošle godine je umrlo 8 200 ljudi u takvim katastrofama, pri čemu je svjetsko stanovništvo sada 7.6 milijardi. U apsolutnom iznosu riječ je o smanjenju od 98%, a u relativnom od preko 99%. Naravno da možemo još bolje, ali trebamo biti ponosni i otvoreni prema ovom velikom dostignuću koje je, u najvećoj mjeri, proisteklo zbog povećanog blagostanja i tehnološkog napretka. Što bogatije zemlje postaju, to bolje mogu štititi svoje građane od vremenskih ekstrema.

Lijevo – godišnji broj smrtnih slučajeva, dolje – godine. Plavo – broj smrtnih slučajeva vezan uz klimu (poplave, suše, oluje, požari, ekstremne temperature), crveno – broj smrtnih slučajeva nevezan uz klimu (potresi, tsunamiji, vulkani)
Izvor: Lomborg, Bjorn, (2020), Welfare in the 21st century: Increasing development, reducing inequality, the impact of climate change, and the cost of climate policies, Technological Forecasting and Social Change, 156, issue C

Drugi grafikon prikazuje globalne štete od vremenskih nepogoda postotno u odnosu na globalni BDP.

Stupci – globalne štete vezane uz vremenske nepogode Lijevo – postotak, dolje – godine, Izvor: Roger Pielke Jr

Štete od nepogoda su se, u odnosu na BDP, smanjile. Ovo se dogodilo u vrijeme kad su emisije CO2 rasle brže nego ikad ranije, bez obzira na 25 međunarodnih klimatskih konferencija na kojima su se trudili ograničiti te emisije.

Priča koju nam govore ova dva grafikona nije o tome da se klimatske promjene ne događaju ili da su beznačajne, nego da se bogatije čovječanstvo sve bolje nosi s njima. Prema tome, prilagodba!

Globalno povjerenstvo za prilagodbu je, u svom izvještaju iz 2019., već ustanovilo da jedan dolar uložen u  prilagodbu donosi četiri dolara koristi. Drugim riječima, prilagodba doprinosi blagostanju. Povjerenstvo je zaboravilo spomenuti da  ublažavanje donosi značajno manje. Danski ekološki ekonomist Bjorn Lomborg procjenjuje u nedavnoj studiji da jedan dolar uložen u ciljeve Pariškog sporazuma o klimi (ublažavanje) donosi samo jedanaest centi koristi. Drugim riječima: ublažavanje donosi siromaštvo. Poruka svjetskih vođa sa sastanka na vrhu o prilagodbi je zavaravajuća i pogrešna. CLINTEL-ova poruka svijetu je: “Povećajte ulaganja u prilagodbu, prestanite trošiti novac na ublažavanje”. Drugim riječima: “Napustite što prije ciljeve Pariškog sporazuma”.

Ukoliko se netko od vas slaže s našom Svjetskom deklaracijom o klimi, bilo bi mi drago da nam se pridruži.                                                       dusanbizic@yahoo.com

P.S. Možda je Žarko najbolje sažeo put kojim trebamo nastaviti u nekoliko redaka  

globalno zatopljenje

Tko će svima ugodit
To ne da se više pratit
Prije se prilagodit
Nego li išta shvatit

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.