Za naslov jubilarnog posta sam odabrao muzičku oznaku u kojoj kompozitor ostavlja na volju izvođaču da izvede kompoziciju po svojoj želji.
Počnimo s mračnim. Dok mi jedva čekamo malo sunca i topline i slušamo zlokobno (po džep) kuckanje plinomjera, Gates (jedan jedini) se brine da ga nemamo previše i to tako da financira projekt SCoPEx. Cilj projekta je provjeriti može li se izbacivanjem fino raspršene krede u stratosferi (uz pomoć balona) smanjiti sunčevo zračenje. Lokacija eksperimenta – Švedska. Istovremeno se ovaj šampion cjepiva i borbe protiv klimatskih promjena natječe za kupnju najveće svjetske kompanije koja se bavi letovima privatnih aviona. To će reć’, nazoveš i dogovoriš da tebe i odabrano društvo odveze omanji luksuzni avion kud god hoćeš. Ovakav način transporta emitira 40 puta više CO2 po čovjeku od klasičnih komercijalnih letova. A možda on zna koliko dugo će trajati p(l)andemija u kojoj su obični letovi praktički prestali postojati. Nemam ništa (efikasno) protiv bogataša, ali mi se gade dvolični „dobrotvori“ koji propovijedaju „za opće dobro“. Baš me zanima hoće li Gatesova knjiga „Kako izbjeći klimatsku katastrofu“, koja izlazi sljedeći mjesec, dobiti Nobelovu nagradu?
Sad malo smješnije, ali ne i vedrije. Transafrički vodovod je projekt dovođenja pitke vode u siromašne zemlje afričkog Sahela (graničnog suhog pojasa između zelene i saharske Afrike). Projektom se misli potegnuti 8 000 kilometara vodovoda od zapadne do istočne obale Afrike.
Sami za sebe kažu da su „najveći humanitarni građevinski projekt 21. stoljeća“. Iako pokrenut 2005. godine, sve što sam našao na webu o projektu su planovi, odnosno nisam našao da su išta konkretno napravili. Ajde da vidimo planove. Misle napraviti dvije desalinacijske tvornice vode na svakom kraju Afrike s ukupnim kapacitetom 800 000 kubičnih metara vode dnevno. S tim misle napojiti 30 milijuna ljudi iz 11 država s pripadajućom stokom i poljoprivredom. Kad podijelimo proizvedenu vodu s brojem stanovnika dobijemo 0.3 decilitra po čovjeku (čašica jakog pića u kafiću). To je količina za piće, napajanje stoke i zemlje. Ne znam kakav marifetluk se krije iza ove „humanitarne“ misije, ali je sigurno da s tim neće moći napraviti „veliki zeleni zid“ prema Sahari. Morat će postaviti jako puno stražara putem, kako netko ne bi uzeo više od pripadajućih mu tri stotine kapljica vode dnevno.
Vijesti iz svijeta.
U Mauretaniji je nedavno poskupio kanister vode, a ima problema i s opskrbom. U mnogim afričkim državama uobičajeno je da postoje automati za vodu na bonove, kao kod nas mobiteli. Kupiš pravo na nekoliko kanistera vode, dodješ do pumpe, očita koliko još imaš pravo i toči. Malo je nezgodno kad ti očita bon, skine novac, a onda vode nema.
U SAD-u je pokopan Prvi amandman njihovog ustava (sloboda mišljenja i govora), usvojen još u 18. stoljeću. Velike kompanije su zaključile da je Trump previše opasan kako bi svoje misli širio društvenim mrežama. Analogijom, organiziraš koncert, platiš razglas, a onda nakon prve točke ti ga isključe, jer se vlasniku razglasa ne sviđa muzika koja se izvodi. Kako to da se iz mračnih SF romana i filmova ideje ostvaruju, a one iz vedrijih su na čekanju. Prije 45 godina snimljen je SF film „Rollerball“. U toj budućnosti svijetom vlada šest korporacija: energija, transport, hrana, građevinarstvo, usluge i luksuz. Ne postoji neimaština i većini je dosadno pa gledaju krvave igre poput rolerbola. U stvarnosti, korporacije su uzele samo jedan dio scenarija, onaj o svom zgrtanju novca i apsolutnoj vlasti.
Dokon čovjek, pogotovo mlad koji nema egzistencijalnih pitanja, ne smije biti prepušten vlastitom razmišljanju. Utjerati nekome „strah u kosti“ je stara maksima vlastodržaca. Intravenozno se svakodnevno serviraju razni scenariji Sudnjeg dana, pa ti ostani normalan. Vidimo što se dogodilo jadnoj Greti. Sva je nesretna iako joj ne nedostaje ni ptičjeg mlijeka (ili možda baš zato).
Valjda nije bila u školi (štrajkala) kad se učilo o tome da bez CO2 nema života. Zar zaista želimo da naša mlada generacija bude ovakva ili malo izravnije pitanje: Želite li da vaše dijete bude frustirano i nesretno kao Greta? Ima u Švedskoj i drugačijih ljudi. Elsa, Ulf i Carl Johan su napisali i izveli pjesmu „Predomisli se“ (izvor 5) . Tekst je odličan, muzika lagana i vedra, video napravljen simpatično i smirujuće u vrijeme kad nas bombardiraju lošim vijestima, jer lakše je vladati ljudima koji se boje. Strah nije i ne smije biti način života, bez obzira o čemu se radilo, a posebno kad je u pitanju izmišljeni problem klimatskih promjena.
autori: Ulf Gabrielsson, Carl Johan Thore i Elsa Widding
Zamolio sam mladog prijatelja i evo njegovog prijevoda koji je odlično uhvatio ne samo sadržaj nego i formu pjesme.
Hej ti
Saznaj što je zaista istina
Klima se uvijek mijenja
Sada i zauvijek
Ne daj da te prave glupim
Preispitivanje te ne čini tupim
Oh da
Razmišljaj svojom glavom
Ne idi za gomilom
Hej, u potrazi za istinom
Predomisli se
I odaberi budućnost
Hej hej, možeš se predomisliti
I što se stvarno događa saznati
Hej i bit ćemo okej
Ne plivaj morem konfuzije
Hej hej, ne trebaš se bojati
Smak svijeta nije ništa osim iluzije
Hej hej
Hej ti
Istinu možeš saznati
Nećeš poludjeti kad kreneš
Svojim umom upravljati
Ako se prema svjetlu okreneš
Budućnost je blistava
Oh da
Promjene dolaze
Moraš nastaviti učiti
Hej, zato se kreni boriti
prijevod: Ivan Delač
Nešto me u pjesmi podsjetilo na jednu meni dragu stvar, pa vam predlažem da pogledate i poslušate završnu pjesmu iz mjuzikla “Kosa” (izvor 6) Mac Dermota, Ragnija i Radoa; “Let the Sunshine In” (Daj nam sunca).
izvori:
1. https://www.sciencemag.org/news/2020/12/geoengineers-inch-closer-sun-dimming-balloon-test
3. https://transafricapipeline.org/
4. https://www.afrik21.africa/en/mauritania-government-wants-to-expand-water-supply-network/
Klima i Energija 