Prije glavne teme jedna impresija. Šetao sam gradom. Prilično automobila, malo ljudi. U predkorona situaciji žalio bih se na ispušne plinove:“Baš nas truju ti auti.“ Ovako, uopće mi ne smetaju. Više pazim na ljude u prolazu i njihov potencijalno smrtnosni izdah ili kašalj. Nekako je korona sve okrenula naglavačke, bolje rečeno vratila prirodne prioritete. Nije čak ni pitanje razbolijevanja, nego dostojanstva u slučaju da zatreba bolnica. Sustav se pomalo raspada. Blago onima koji su virus preboljeli dok su još uvjeti liječenja bili normalni.
Prije dva tjedna umro je Šveđanin prof. Nils Axel Mörner, koji je tokom svoje duge i stručno bogate karijere objavio preko 650 članaka u recenziranim časopisima. Ostat će zapamćen kao jedan od rijetkih koji je uspješno pobijao IPCC-ove nerazumne procjene dizanja razine mora. Možda laiku sa strane mjerenje razine mora izgleda prilično jednostavno. Imate mareograf koji bilježi koliko je u nekom trenutku more bilo visoko i tako godinama i stoljećima. Da, tu je već prva prepreka. Jeste li sigurni da nakon stotinu godina možete sa sigurnošću reći da li se podigla razina mora ili je možda mareograf malo potonuo, budući da se sliježe temelj na koji je postavljen? Ova dilema podsjeća me na jedno parkiranje uz samo more. Parkirao sam auto i iz auta počeo gledati u obližnje more s valićima koji su išli suprotno mom dotadašnjem kretanju. Što dulje gledaš to ti se više čini da auto i dalje polako ide naprijed i jedino te pogled na ugašeni motor i podignutu ručnu kočnicu vraća u stvarnost. Klima i njene promjene samo su jedan parametar koji treba uzeti u obzir prilikom razmatranja razine mora i njenih promjena.
Pogledao sam jedno njegovo predavanje na youtube-u i izdvojio nekoliko slika.
Svaka od ovih natuknica zahtijeva nekoliko stranica objašnjenja, pa ću to preskočiti. Htio sam pokazati da u tom „jednostavnom“ mjerenju razine mora postoji cijelo „more“ raznih varijabli, iza kojih se kriju različiti fizikalni procesi kao i promjene koje se događaju s planetom. Uvijek se susrećemo s istim problemom; ne znamo dovoljno ni o sadašnjem trenutku, a to naše neznanje pokušavamo ugurati u modele koji „znaju“ što će biti u dalekoj budućnosti. Za razliku od IPCC-ovih modelara Mörner se, osim teorije, oslanjao prije svega na mjerenja. Da ponovim misao nobelovca Feynmana – koliko god neka teorija dobro izgledala, ako se ne slaže s mjerenjima – pogrešna je.
Maldivi su otočje u Indijskom oceanu s oko 1200 otoka, prosječne visine 1.5 m, najviša točka je 2.4 metra. Na sljedećoj slici je prikazan dio obale jednog otoka.
Što Mörner vidi na slici, na kojoj ja vidim pješčanu plažu? Za njega je ovo dobar primjer kako je razina mora niža nego što je bila prije nekoliko desetaka godina. Šumarak koji se vidi na lijevoj strani je granica bivše razine mora, jer ova vrsta drveća ne raste u moru. Također se vidi kako trava i nisko raslinje postupno osvajaju prostor sve bliže prema moru. Ne možemo biti posve sigurni da li se radi o izdizanju obale ili snižavanju razine mora, ali rezultat jasno pokazuje da stanovnici ne trebaju biti zabrinuti zbog najavljenog „sudnjeg“ dana potapanja otočja zbog „globalnog zagrijavanja“. Naši stanovnici Krapnja nisu od panične vrste. Iako je najviša točka otoka samo 1.25 metara iznad mora nigdje nisam naišao na njihov evakuacijski plan. A možda se kod Maldiva, Tuvalua i sličnih radi o turističko-propagandnom triku: posjetite naš raj na Zemlji prije nego što nestane. Cijena? Prava sitnica.
Nils Axel Mörner je u tom jednom 40-minutnom predavanju iznio niz svojih rezultata istraživanja i promatranja, koja su uglavnom ukazivala na činjenicu da se razina mora malo ili nikako podiže, kao što se vidi na sljedećoj slici. Slično kao u slučaju „globalnog zagrijavanja“; modeli jedno – stvarnost drugo.
Koji to mazohistički motivi tjeraju malobrojne vrhunske stručnjake da prikazuju rezultate koji se ne sviđaju mnogima, da zbog toga budu otpuštani, otjerani u mirovinu i uskraćeni za sredstva za istraživanje? Tvrdoglavost činjenica je jedini čvrsti oslonac pravog znanstvenika kao što je bio Nils Axel Mörner.
Klima i Energija 