Voda i pustinja

Nekako intuitivno, kad razmislimo o tome da nas je prema osam milijardi, mislimo da smo vlasnici svih mogućih rekorda. Najviše smo ovo i ono. Činjenice su nešto drugo. Svi ljudi na svijetu imaju masu odokativno 320 milijuna tona žive vage. Da krilovi mogu govoriti rekli bi: „Nije to ništa, nas ima 500 milijuna tona, i to samo u Južnom oceanu.“ Kril je norveška riječ za malog račića (doslovno: hrana kitova) koji ima masu do dva grama.

račić kril

Slično razmišljamo o svemu, pa tako i pitkoj vodi. Već odavno znamo da treba piti dovoljno vode dnevno. Kažu, dvije litre po čovjeku. To za piće, ali čovjek u razvijenom svijetu potroši oko 300 litara na druge potrebe. Ne, ne navijam za to da se ne peru ruke i da se zahod ispire jednom tjedno. Mala digresija, na slovenskom zahod znači zapad. Ima nešto u tome da je zahod na zapadu, odn. barem veći dio govana. U Hrvatskoj trošimo dvostruko manje od razvijenih. E sad, oni su razvijeni, ekološki osviješteni i tehnološki savršeni. Kako onda troše svega više, a ne manje? Ima razvijenih zemalja koje imaju peh da im je veći dio zemlje pustinja. Jedna od njih je i Izrael. Mala zemlja, a puno pustinje.

Nije im sve išlo glatko od početka, poput naseljavanja pustinjskih krajeva tradicionalnim kibucima, neke vrste socijalističkih komuna cionističkog tipa. Uvjeti života nisu bili bajni, ali je njihov prvi premijer Ben Gurion, na stav stručnjaka o tome kako u pustinji nije moguće živjeti, odgovorio: “Nađite mi druge stručnjake.“

Mala digresija, na poljoprivredu se troši 70% svjetskih zaliha slatke vode, mislim, možeš se ti tuširati do mile volje, biljke i životinje trebaju puno više. Dakle, prava ušteda je uzgajati biljke sa što manje vode i saditi šume koje izdržavaju puno sunca i malo vode, poput alepskog bora. Sađenje drveća u Izraelu ima i simbolično značenje puštanja korijenja i o(p)stanka. Evo onda nekoliko fascinantnih činjenica. Pomoću ultraljubičaste svjetlosti recikliraju četiri petine (80%) otpadnih voda. Sljedeća na svjetskoj listi je Španjolska s 10%. Voda je dovoljno dobra za navodnjavanje i korištenje u industriji. Prvi su počeli navodnjavanjem kap po kap koje smanjuje utrošak vode za 40%. Čovjek koji je to izmislio je Simka Blas (Simcha Blass). Priča je počela tako što mu je neki seljak u Palestini 1930-tih godina pokazao drvo koje raste više od ostalih bez vidljivog razloga. Otkopavši zemlju oko stabla ustanovio je da obližnja podzemna vodovodna cijev malo pušta na spoju. Ideja je bila rođena, ali je na realizaciju morao čekati skoro trideset godina, sve dok nisu izmišljene plastične cijevi. Opet ja o koristi plastike. Voće i povrće iz polupustinjskog područja Arava danas čini dvije trećine izraelskog izvoza zahvaljujući ovakvom navodnjavanju. Ima toga još. Na slici dolje je plastični skupljač rose koji se može nabaviti za 4 dolara. Zove se Tal-ya (Božja rosa), smanjuje potrebno navodnjavanje i ne dozvoljava rast korova.

skupljači rose

Ako slučajno u podzemlju nalete na slanu vodu, i nju iskoriste. Ispod Negev pustinje, koja prekriva preko polovine ukupne površine države, postoji podzemni ocean slane tople vode, preslane za desalinaciju. Tu se postavljaju bazeni za uzgoj brancina i tilapija. Svakih sedam dana se mijenja voda u bazenima, jer inače riba ugine. Ono što je otrovno za ribe dobro dođe biljkama, pa tako ribljim izmetom gnoje okolne masline. Nema bacanja.

Najveća desalinacijska tvornica na svijetu je u Izraelu. Pogon Sorek dnevno proizvede 624 000 kubika pitke vode, a proces od ulaska morske Sredozemne vode do izlaska pitke traje sat i pol. Najbolji štos mi je cijena od 4.5 Kune po kubiku, baš kao u Zagrebu koji leži na vodi. Kod nas još razni harači dotjeraju cijenu do 20 Kn/m3, pa je vjerojatno ona izraelska ukupno jeftinija.

desalinacijski pogon Sorek

Imao sam namjeru pisati i o Kinezima i njihovom pristupu smanjivanja pustinje, ali bio bi predugačak post, pa završavam citatom jednog ribouzgajivača iz Izraela: „Ne možeš se boriti s prirodom, priroda će ti uzvratiti. Shvatili smo nakon godina da treba surađivati s njom i iskoristiti ono što je dano.“      

izvori:

https://en.wikipedia.org/wiki/Simcha_Blass

https://www.statista.com/statistics/263156/water-consumption-in-selected-countries/

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.