Peleti

Već sam pisao o najvećoj termoelektrani na pelete Drax u Velikoj Britaniji (ovdje). Da dodamo malo podataka. Prvo financije, država godišnje odvaja oko milijardu funti za subvencioniranje „obnovljivih“ izvora kao što su drvni peleti, pa tako samo Drax dobija 2 miliona funti dnevno zato što koristi „obnovljive“ pelete. Lukavi su oni, tri njihove tvornice za pelete su u SAD-u pa se Britanci ne bune što 1 000 km2 američkih šuma nestaje svake godine. Jedna druga kompanija, ENVIVA ima osam takvih tvornica u pet američkih država. Prenesimo to malo u našu stvarnost. Hrvatska ima 47% teritorija pod šumama. Zvuči dobro, ali budući da smo mala država to je 27 000 km2. Poznata šuma Spačva ima 400 km2, park prirode Papuk 350 km2, a cijeli Gorski Kotar oko 750 km2 pod šumama. Dakle, samo za godišnji rad jedne velike termoelektrane bi za godinu i pol dana nestalo svo drveće iz navedena tri područja.

Park prirode Papuk

Sad dolazi onaj „obnovljivi“ dio u priču. Pitanje za kviz: koliko godina treba da izraste stogodišnje stablo? Po EU, dovoljna je valjda godina dana. Stvarno su majstori logike i poznavatelji prirode. Kako da čovjek ostane hladnokrvan znajući  da se kod nas množe male kogeneracijske elektrane na pelete, pa bi ih uskoro trebalo biti šezdeset. I još im plaćamo da nam posijeku šume. Najbolji štos mi je ovo „kogeneracijske“. To znači da će se masa za pelete sušiti na pogon te iste elektrane. Otvorila češka firma ove godine „elektranu“ u Županji, snage 5 MW. To je jedna stotinka struje koju daje hidroelektrana Peruća, tako da smisao ovih „elektrana“ nije struja nego proizvodnja peleta. Posječeš Spačvu, proizvedeš nešto struje, dobiješ novac za to, osušiš masu za pelete i napraviš brdo peleta na istu tu struju i onda ih prodaš. A domaćini sretni jer bi to moglo donijeti dvadeset radnih mjesta. Koliko glupi smijemo biti prije nego što uvidimo stvarnost? Što bi se reklo često upotrebljenom frazom, za češku firmu je to win-win (dvostruko dobitna) situacija, a za nas lose-lose (dvostruko gubitna).

Da su čak i znanstvenici prepoznali glupost i pokvarenost „ugljično neutralne“ upotrebe drvenih peleta, potvrđuje i pismo njih 778 koje su uputili Europskom parlamentu 11.1.2018.. Bune se protiv statusa korištenja peleta kao „neutralnog“ izvora, jer će se time značajno povećati količina CO2 u atmosferi. Korištenje drveta je neefikasno i u atmosferu ispušta daleko više CO2 od korištenja fosilnih goriva. Podsjećaju da je prije početka masovnog korištenja ugljena, do 1850.g. većina šuma zapadne Europe bila uništena, iako su tada Europljani koristili znatno manje energije nego danas. Toliko znanstvenici. Naravno, kod nas nijedan medij nije prenio vijest o pismu.

sezonski hod ugljikovog dioksida u atmosferi

Jeste li se ikad zapitali kako to da pri mjerenju atmosferskog CO2 krivulja sezonski krivuda? U osnovi, na jesen počinje rasti i tako do kraja proljeća kad počinje padati. Odgovor leži u rasporedu kopna i mora na Zemlji. Približno 70% kopna se nalazi na sjevernoj polutci i tu biljke igraju presudnu ulogu. Od proljeća do jeseni dobijaju lišće i rastu, za svoj razvoj troše i pohranjuju CO2. Na jesen počinju mirovati, gube lišće koje trune i ispušta CO2 u zrak. Svako neposječeno stablo zadržava svoj CO2 u stablu, granama i korijenju.  Za razliku od toga, korijen posječenog stabla trune i opet vraća u zrak CO2 koji je za života skupio.

Posebna priča je briga suvremenog čovjeka o bioraznolikosti. Baš me zanima kamo će šumske životinje i biljke kad im se staništa smanje sječom šuma.

Znam, napravit ćemo zoološke i botaničke vrtove i tako zaposliti još ljudi.

izvori:

https://www.hrsume.hr/index.php/hr/ume/opcenito/sumeuhrv

Click to access Letter-of-Scientists-on-Use-of-Forest-Biomass-for-Bioenergy-January-12-2018.pdf

http://biomassmagazine.com/articles/15979/drax-releases-2018-results-discusses-plans-to-reduce-pellet-cost

https://theecologist.org/2019/apr/15/truth-about-renewable-subsidies

http://www.glas-slavonije.hr/342590/4/Hrvatska-ima-14-elektrana-na-biomasu-a-46-ih-je-u-izgradnji

Elektrana češkog GEEN Holdinga u Županji

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.