Živjeli ložači!

U prošlom postu sam skrenuo pažnju na puno veći udio topline iz biomase (čitaj peleta) u ukupnoj energetskoj bilanci Njemačke od svih vjetro-i fotonaponskih elektrana zajedno. Pokazat će se da je to samo vrh sante leda prema drugim zemljama. Pogledajmo primjer iz Velike Britanije. Najveća britanska termoelektrana je Drax koja zadnjih godina prelazi s „prljavog“ ugljena na „čiste“ pelete. U kombinaciji s ugljenom snaga joj je 3.9 GW, nešto manje od ukupne snage svih hrvatskih hidro- i termo-elektrana (osim NE Krško). Drax godišnje za snagu 2.6 GW (gigavata) potroši 7.5 milijuna tona drveta, odn. oko 1 000 km2 potpuno iskrčene šume (podatak je malo zastario jer je u međuvremenu još jedan dio prebačen na pelete) .

termoelektrana Drax, UK

Upotreba peleta za proizvodnju struje je na EU (pa tako i svjetskom) popisu obnovljivih izvora energije. Tako razvijene zemlje pokazuju spremnost ostvarivanja ciljeva iz različitih međunarodnih sporazuma o povećanju udjela obnovljivih izvora energije. Pogledajmo tko su najveći svjetski uvoznici peleta  (https://www.canadianbiomassmagazine.ca/2019-wood-pellet-markets-outlook-7190/)

Najveći je V. Britanija, a slijede Danska i Južna Koreja. Odakle toliko peleta? Najviše ih dolazi iz SAD-a, Kanade, Vijetnama, Latvije i Rusije.

Dobro, peleti se proizvode od vrhova grana, korijenja i piljevine što bi se inače bacilo.

U stvarnosti se događa nešto drugo, puno opasnije. Ne postoji toliko drvnog otpada koji bi zadovoljio narasle apetite svjetske energetike željne državnih subvencija.

Evo kako izgleda ta „piljevina“ i „vrhovi grana“ na primjeru tvornica peleta iz Sjeverne Karoline i Virdžinije.

A ovako to izgleda nakon što se porežu „vrhovi grana“

U ime obnovljive energije sijeku se cijele, žive šume. Paradoksalno je to što se time u atmosferu ispušta 15 do 20% više CO2 nego u elektranama na ugljen. Uz to se smanjuju mogućnosti (sječom) šuma da upiju i zadrže CO2 u sebi i tako rasterete atmosferu. Prema članku iz Bussines Insidera tri četvrtine (73%) mase peleta potječe od pravih živih šuma. https://www.businessinsider.com/europe-imports-wood-biomass-from-us-for-power-2015-12

Pogledajmo kako sve to može izgledati za nekoliko godina. Karipski otok Hispaniolu dijele dvije države: Haiti na zapadu i Dominikanska Republika na istoku. Haiti je siromašniji i tri četvrtine stanovništva nema pristup električnoj energiji, za razliku od Dominikanske Republike gdje je elektrifikacija u potpunosti provedena. Haiti za pripremu hrane koristi drvo, a proizvodnja drvenog ugljena je jedan od važnijih izvora prihoda siromašnih stanovnika. Na sljedećim slikama jasno se vidi razlika u zelenilu koja nije posljedica prirodnih pojava nego ide točno po državnoj granici. Razvijenija država je uvijek u boljoj poziciji brinuti o prirodi (biljnim i životinjskim vrstama i njihovim staništima). Ali, na žalost zelenih, to može postići uglavnom korištenjem fosilnih ili nuklearnog goriva.  

Svojevremeno mi se činilo da tehnologija napreduje, da se pronalaze novi načini iskorištavanja svega i svačega, kad ono odosmo u rikverc. Najnoviji tehnološki uspjeh je da, umjesto ugljena, u termoelektranama koristimo drva. Ovako i onako s fotonaponskim i vjetroelektranama nećemo daleko dogurati. Tako bi najtraženije ekološko zanimanje 21. stoljeća moglo postati ložač u termoelektrani.

Zar nisu i fosilna goriva bio-goriva?  Samo je vremenska skala drugačija.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.