El Niño

El Niño je pojava neuobičajeno toplog površinskog pojasa ekvatorijalnog dijela Tihog oceana, koji zajedno s pojavom hladnog pojasa (La Niña) čini ENSO (El Niño–Southern Oscillation). Pojavljuje se u nepravilnim intervalima i intenzitetima, a traje od devet mjeseci do dvije godine. Površina mu se mjeri u milijunima km2, ima utjecaj na oborinski i režim vjetra na velikim prostorima, a zbog povišene temperature mora dovodi i do velikih ribljih migracija. Površinska temperatura tog dijela Tihog oceana poraste tri do pet oC.

Oker-crveno – područje viših temperatura od uobičajenih

Sve navedeno ima posljedice i za ljude. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je zbog El Nina 2015.g. zdravstveno ugroženo 60 miliona siromašnih u jugoistočnoj Africi, Latinskoj Americi i Pacifičkoj Aziji. Nedostatak hrane i povećane pojave bolesti povezane su sa sušom u nekim i poplavama u drugim područjima. Od ukupno 3.6 mlrd $ potrebnih za saniranje posljedica WHO svoj dio za potrebe povećane zdravstvene brige procjenjuje na 460 mil.$.  Uglavnom, kad Tihi ocean malo temperaturno prošara ništa više nije jednako.

La Niña (hladniji dio Tihog oceana od uobičajenog) je često manja po intenzitetu, pojavama, trajanju i posljedicama tako da je ukupni efekt na strani toplog.

Grafikon anomalija površinske temperature središnjeg Tihog oceana u vrijeme maksimalnih vrijednosti ENSO (studeni, prosinac i siječanj) osim za 2015. (lipanj, srpanj i kolovoz). Lijevo temperaturne anomalije, dolje godine.

El Niño djeluje i na srednju globalnu temperaturu.

Srednje vrijednosti satelitskih mjerenja srednje globalne temperature niže atmosfere. Lijevo temperaturni odmak od srednje vrijednosti za 1979-1998.g., dolje godine. podaci: University of Alabama Huntsville, slika dr. Roy Spencer

Na gornjoj slici vide se efekti dva prirodna događaja na srednju globalnu temperaturu. Prvi se odnosi na erupciju vulkana 1991.g. nakon koje se temperatura spustila za 2 desetinke stupnja, a drugi je povišenje temperature za skoro pola stupnja za vrijeme jakog El Niña 1997-98. g.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) kaže:“…El Niño/ENSO ima veliki utjecaj na klimu u različitim dijelovima svijeta. Znanstveni napredak razumijevanja i modeliranja ove pojave je unaprijedio vještinu predviđanja na jedan do devet mjeseci unaprijed…“.

Kao zaključak iz jednog članka NOAA (američke meteo službe) Eric Guilyardi kaže: “Dok ne budemo više razumjeli morat ćemo se pomiriti da u doglednoj budućnosti ENSO neće biti moći pouzdano predvidjeti više od nekoliko mjeseci unaprijed.“ Zanimljivo je kako se globalni modeli nose s nepredvidivošću ENSO-a. Na sljedećoj slici su razlike između prognoziranih i mjerenih temperatura površine mora. Plavo su prognozirana područja hladnija od mjerenih, a crveno toplija. Budući da su boje prilično blage, ne izgleda strašno. Obratite pažnju na temperaturnu skalu. Nisu baš desetinke stupnja kao u procjenama temperaturnog hoda u sljedećih stotinu godina. Bijela područja su područja malih odstupanja. Prije nego što pomislite da se radi o jednom slučaju, na slici je srednja vrijednost odstupanja od 1979. do 2005.g. ansambla 14 CMIP5 modela (najnovija verzija, CMIP6 je još u eksperimentalnoj fazi). Vremensko razdoblje je nešto manje od 30 godina, a pogreške su 1 do 3 oC na milijunima kvadratnih kilometara.  

podaci i slika Dr. Jason Furtado Atmospheric and Environmental Research (AER)

O tome zašto ovakve greške uopće ne smetaju modelarima i što je to CMIP5 u nekom od sljedećih postova. Sad jedan primjer iz običnog života. Kupite konzervu gaziranog pića i umjesto u hlad, ostavite je na suncu. Dođete sat vremena kasnije i otvorite. Ne samo što je piće toplo nego je prilikom otvaranja pola toga prošištalo van. Ode CO2 u atmosferu. Zašto? Zato što je njegova topljivost u tekućini obrnuto porporcionalna temperaturi tekućine.

Topljivost CO2 u vodi, lijevo topljivost, dolje temperatura

Dakle,što je viša temperatura u vodu „stane“ manje CO2. Budući da je neto efekt od 1950.g. zagrijavanje oceana znači da je dio povećane koncentracije CO2 posljedica tog zagrijavanja (jer ocean pri višim temperaturama ispušta više CO2). Zašto je to važno u sljedećim postovima.

Za kraj, prikladno datumu, znate li sličnost između Jugoslavije i Voldemorta (glavni negativac iz Harry Pottera)? I jednom i drugom se ne smije izgovoriti ime.

izvori:

https://www.who.int/news-room/feature-stories/detail/el-ni%C3%B1o-affects-more-than-60-million-people

https://hr.wikipedia.org/wiki/El_Ni%C3%B1o

https://public.wmo.int/en/our-mandate/climate/el-ni%C3%B1ola-ni%C3%B1a-update

https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_El_Ni%C3%B1o_event

https://www.climate.gov/news-features/blogs/enso/challenges-enso-today%E2%80%99s-climate-models

https://phys.org/news/2019-10-climate-long-term-el-nio-events.html

https://www.accuweather.com/en/weather-news/what-is-el-nino/70005474

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.