Ugljik

Znate li razliku između organske i anorganske kemije? Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet (wikipedia). Život se zasniva na ugljiku, a njegova svojstva su okosnica  organskih molekula žive tvari. Ugljik je neizostavni sastojak DNK, RNK, ugljikohidrata, masti, bjelančevina (proteina)… Uglavnom, sve što živi, od jednostaničnih organizama do čovjeka u svojoj srži mora imati ugljik, inače nema života. Nešto manje od jedne petine čovjekove težine čini ugljik (18%). Posljednjih godina sve je raširenija upotreba kompozitnih materijala, zbog svoje čvrstoće i male težine, a osnovni njihov dio su ugljična vlakna. Osim u živim bićima ugljika ima i u atmosferi, u CO2 (ugljikov dioksid) i CH4 (metan).

Ugljikov dioksid je bezbojan plin teži od zraka kojeg u atmosferi ima 0.04 %. Dio je procesa fotosinteze pri čemu biljke u kloroplastima od vode i ugljikovog dioksida proizvode glukozu, odn. pretvaraju sunčevu u kemijsku energiju. Pojednostavljena formula:

6H2O + 6CO2 fotosinteza   C6H12O6 + 6O2

Eto. Ta glukoza (C6H12O6 ) hrani i omogućuje život biljkama, a onda one hrane sve druge, pa i nas. Još se oslabađa i kisik (O2) koji nam je isto potreban. Bez tog čudesnog mehanizma ne bismo opstali. Svi organizmi disanjem ispuštaju CO2 u atmosferu, a nakon smrti, jedan od produkata raspada je također i CO2. I tako u krug.

Metan (nekada zvan i močvarni plin) je plin lakši od zraka kojeg u atmosferi ima 0.0019 %. Glavna je komponenta prirodnog plina, čijim gorenjem (oksidacijom) se oslobađa energija i stvaraju CO2 i voda. Glavni površinski izvori metana su močvare, a nastaje i u probavnom procesu termita i stoke, pri čemu su termiti značajno veći izvor. Prema teoriji primordijalne juhe“ (Primordial Soup), metan je jedan od sastojaka koji omogućuje nastanak najjednostavnijih organskih molekula.

Emisija metana u postocima prema izvoru
plavo-močvare, crveno-termiti, zeleno-oceani i ljubičasto-ostali

Ovo je vrlo kratak i nepotpun podsjetnik na značaj ugljika i njegovih spojeva. Riječ koja najbolje ide uz ugljik je život. Posljednjih godina nastala je opća amnezija koja ugljik prikazuje u potpuno drugačijem svjetlu. Upišite na Google CO2 ili metan. Osim vrlo kratkih općih karakteristika, svi izvori odmah kreću na „glavno“ – klimatske promjene i lošu ulogu koju ova dva plina imaju u tome. Deutsche Welle ima članak pod naslovom: „Metan: zli blizanac ugljičnog dioksida“, s podnaslovom: „Znanstvenici su primijetili neobičan porast količine metana u atmosferi, plina koji još više šteti klimi od ugljičnog dioksida. A odakle dolazi, ne znaju.“ Znamo da ugljik općenito znači život, da je CO2 neophodan za naš opstanak, da je metan najčišće fosilno gorivo i nusprodukt živih stvorenja. Svejedno, oba plina „štete klimi“. Da vidimo koliko ima toga „zla“ jer u struci (da ne kažem znanosti) je kvantificiranje vrlo značajno.

Prema Skeptical Science portalu emisije CO2 uzrokovane ljudskom aktivnosti iznose 3.7% (zaokružimo na 4%) od ukupne količine CO2 u zraku. To je procjena trenutnih vrijednosti ispuštanja sve industrije, energetike, prometa i ostalih ljudskih aktivnosti. Pojednostavljeno, od 10 000 molekula zraka četiri su CO2. Od tog iznosa dvije molekule CO2 od 100 000 molekula zraka su posljedica naše civilizacije.

„Zli“ blizanac metan se mjeri u dijelovima na milijardu (ppb-parts per billion). Njega ukupno ima kao i ljudskog CO2, odn. dvije molekule u 100 000 molekula zraka. I te četiri molekule u 100 000 molekula atmosfere čine kaos u planetarnoj klimi (posebno ove dvije CO2 jer su posljedica ljudskog djelovanja).

Ima jedan vrlo važan  kratak video na Youtube-u koji odlično govori o tome kako ljudi olako shvaćaju podatke (pa i fizikalni smisao koji stoji iza njih) i o čemu se zaista radi. EPA (Environmental Protection Agency – Agencija za zaštitu okoliša) je jedino tijelo u SAD-u čijih 14 000 zaposlenika brine o pravilima i zakonima vezanim za okoliš. Gina McCarthy je bila šefica EPA  za vrijeme Obame. U dvominutnom videu republikanski kongresmen Rohrabacher pita šeficu EPA.

Rohrabacher: „Koji je postotak CO2 u atmosferi?“

Gina McCarthy: “Koji je postotak CO2 u atmosferi? Nemam taj izračun za vas, gospodine.“

Rohrabacher:“Možda biste nam mogli reći koja je vaša osobna procjena o postotku CO2.“

McCarthy: „ Ne radim takve procjene, gospodine.

Rohrabacher: „Vi ste na čelu EPA i ne znate? Imate sve te zakone koji se zasnivaju…O, imate člana tima koji će vam to sad reći. Ali, vi ste na čelu EPA i niste znali koji je to postotak, a na tome zasnivate politiku koja dramatično utječe na američki narod, ne znate čak ni sadržaj CO2 u atmosferi što je opravdanje za politiku o kojoj govorite. Pa, hvala vam.“

I u tom kratkom dijalogu se krije svekolika tajna politika koje nam kroje sudbinu. Šefica, koja je i prije radila u EPA, nema pojma koliko ugljikovog dioksida ima u zraku. To znanje joj nije ni potrebno jer se i tako zakoni donose s ciljem oporezivanja i plašenja naroda, a nemaju veze s istinom i znanosti. 

Ne znam da li slučajno ili namjerno, ali porez na CO2 se u dosta zemalja skratio na porez na ugljik (Carbon tax). Postoje dvije osnovne vrste klimatskih poreza. Jedno je porez na ugljik koji se tiče sadržaja ugljika (CO2) u energetici i transportu. Različite zemlje imaju različite poreze, npr. Francuska je krenula sa 7€po toni CO2 2014.g., da bi 2018.g. porez bio 44.6 € po toni CO2.  Japan je puno skromnije krenuo s 1 $/tona da bi napredovao do 3.7 $ po toni CO2. Drugi način je „cap and trade“ (trgovanje emisijskim jedinicama) koji je osnova EU ETS (Emissions Trading System). Postavi se gornja granica (cap) ispuštanja CO2 i onda se s tim može trgovati (trade). Postoje aukcije CO2 dozvola. Pojednostavljeno, imate firmu i htjeli biste povećati proizvodnju, ali to istovremeno znači da ćete godišnje ispuštati više CO2. Odete na burzu CO2, kupite dozvole za tone CO2 koje vam trebaju i proizvodite. Ne treba ni reći da će krajnju, višu cijenu platiti vaši kupci (struje, cementa, čelika itd.). Sve to jako komplicirano funkcionira, ali novac se vrti. Ne bi inače Christine Lagarde, donedavno šefica MMF (međunarodnog monetarnog fonda) i uskoro direktorica Europske centralne banke izjavila: “Postoji sve veći konsensus da je porez na ugljik (naplata sadržaja ugljika fosilnih goriva ili njihovih emisija) najjači pojedinačni instrument ublažavanja (smanjivanja).“    

I tako je naš ugljik od heroja s početka priče postao „ubojica“ klime, a njegov porez  je u stvari porez na život.

izvori:

Click to access i4ce-PrixCarbon-VA.pdf

https://en.wikipedia.org/wiki/Carbon_tax

https://www.researchgate.net/figure/Contribution-of-individual-sources-to-total-natural-methane-emissions-10_fig2_305841407

https://socratic.org/questions/why-is-carbon-important-in-the-chemistry-of-life

http://projects.ncsu.edu/project/bio183de/Black/chemistry/chemistry.html

https://www.dw.com/hr/metan-zli-blizanac-uglji%C4%8Dnog-dioksida/a-50962826

https://en.wikipedia.org/wiki/Primordial_soup

https://en.wikipedia.org/wiki/Carbon_fibers

https://hr.wikipedia.org/wiki/Organska_kemija

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.