Zemlja vjetrenjača, klompi, tulipana i sira (i neke biljke koju neću spomenuti). Mala zemlja upornih ljudi. Nizozemski BDP po čovjeku iznosi 53 000 $, četiri puta više od hrvatskog, što jednostavnije rečeno znači da financijski žive toliko puta lakše ili bolje. Ima kopnenu površinu od 33 700 km2 na kojoj živi 17 milijuna stanovnika. Gustoća naseljenosti je preko 500 stanovnika po km2, pa ne čudi da skoro svi Nizozemci žive u gradovima (92%). Bez obzira što ih ima 17 mil. i što imaju malu zemlju i visoku gustoću naseljenosti Nizozemska je drugi poljoprivredni izvoznik na svijetu. Površinom je skoro dvostruko manja od Hrvatske, a ne bi bila ni tolika da nije sljedećeg.
Nadam se da primjećujete razliku. Ova novija je veće kopnene površine za 17% (ima više podataka – od 17 do 50%). Nije se povuklo more nego su ljudi radili poldere. Polderi su kopnene površine koje su otete od mora ili jezera. Prvo se napravi nasip, a onda se iz ograđene vodene površine voda izbacuje u jezero ili more. Nizozemcima je krenulo s polderima u 15.st. kad su shvatili da vjetrenjače mogu poslužiti za izbacivanje vode, odn. održavanje poldera. Većina od 9 000 vjetrenjača je i služila za izbacivanje vode, a tek onda za mljevenje žita i piljenje drva. Odličan kratak video o temi i kako to vjetrenjača radi https://www.youtube.com/watch?v=n3Dzz0vSabI
Čak i za vrijeme međusobnih ratova nizozemskih gradova-država poldere (i nasipe) nitko nije dirao, a rad vjetrenjača na izbacivanju vode nije smio prestati. Uporni Nizozemci izgradili su 3 000 poldera, što nije čudno jer im je jedna četvrtina zemlje ispod razine mora.
Ako bi nekoga ozbiljno trebao zabrinuti scenarij (histerija) dizanja razine mora onda su to Nizozemci. Iako su vjetrenjače simbol Nizozemske, vjetroelektrane imaju 4 GW instalirane snage, što čini oko 1% ukupno (potrošene) proizvedene energije. Od ukupne, 90% energije dolazi od ugljena, nafte i plina. Naime, i da hoće, Nizozemci nemaju puno mjesta za vjetroelektrane, a imaju ugljena, plina i nafte. Slično ih nije uhvatila panika (posebno zato što treba više potrošiti) pa tako imaju samo pola posto električnih automobila od ukupnog broja.
Ako mislite da Nizozemska izvozi samo tulipane, otiđite u prvi dućan i pogledajte iz koje zemlje su ljubičasti luk i crveni kupus.
Sad pitanje za puno milijardi dolara: Da li zbog dizanja razine mora graditi brane ili smanjivati emisiju CO2?
Ima i treća varijanta (ako niste u Nizozemskoj) – pobjeći u brda. U članku https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/klimatske-promjene-prijete-i-hrvatskoj-dolina-neretve-u-opasnosti-od-izdizanja-mora—576404.html je upravo to varijanta u naslovu.
Tipičan primjer novinarstva. Ima dalje u članku i jedan razuman odgovor:“… i prije su stalno otimali „zemlju što močvari, što moru“. Uvjeren je da će se uspješno boriti i dalje.“
Za razliku od normalnih, radišnih ljudi postoje i stručnjaci kojima ne bi palo na pamet uzeti lopatu u ruke (dobro, danas ima strojeva i kod nas). https://www.ekovjesnik.hr/clanak/2077/vodeci-hrvatski-klimatolozi-o-klimatskim-promjenama
Zašto Nizozemci i dalje troše fosilna goriva i što Krleža misli o klimatskim promjenama u sljedećim postovima.
izvori:
https://www.government.nl/topics/renewable-energy/wind-energy-on-land
Klima i Energija 