Saharski vodovod

U užurbanom 21. st. strpljenje nije među glavnim odlikama. Što bi Freddie Mercury rekao “hoću sve i hoću to sad”. Koliko je samo reklama koje obećavaju brza rješenja (tablete koje rješavaju glavobolje za par minuta ili pomagala koja razvijaju savršene mišiće za dva-tri tjedna bez da se čovjek oznoji).

Klima je područje samo za strpljive budući da se za kraće razdoblje od trideset godina o njoj uopće ne može razumno razgovarati. Tko može čekati da s prijateljem porazgovara o tako “važnoj“ temi npr. svakih deset godina. Nije bitno koja je tema, o njoj se mora popričati svakog dana i znati sve. Nije čudno da ljudi često miješaju pojmove pa tvrde kako se klima “mijenja svaki dan”. Naravno, mijenja se vrijeme, a ne klima.

Glavni krak transsibirske željezničke pruge (od Moskve do Vladivostoka) dug je 9300 km. Gradnja je započela 1891.g. a pruga koja je dijelom vodila i preko Kine je završena 1904.g. Dakle ukupno 13 godina u siromašnoj i nerazvijenoj Rusiju.

U prošlom postu sam naveo nekoliko primjera biljaka koje rastu uz zalijevanje slanom vodom. Postoji još niz onih koje toleriraju različite nivoe slanosti, više o tome na:

http://www.biosalinity.org/salt-tolerant_plants.htm

A sad konačno o naslovnoj temi.

Sahara je pustinja površinom nešto manja od Europe – 9 milijuna km2. Godišnja količina oborine može biti od 1 do 10 mm (za usporedbu u Zagrebu padne oko stotinu puta više – 850 mm). Pustinja kao pustinja – reklo bi se. Imala je Sahara i puno značajnijih razdoblja u kojima su ljudi, biljke i životinje mogli uspješno živjeti ali o tom razdoblju u nekom sljedećem postu.

Predlažem da se napravi vodovod morske vode koji bi kroz Saharu spojio Atlantski ocean i Sredozemno more. Prolazio bi kroz Mauritaniju, Mali, Alžir, Niger, Čad i Libiju. Ukupna dužina glavnog kraka bi bila oko 6 000 km. I to je to.

Bio bi potreban priličan broj pumpi koje bi ovu vodu dizale na površinu i tako omogućio navodnjavanje okolnog tla, ali to uz današnju solarno-strujnu tehnologiju ne bi trebao biti problem. Samo kao primjer – prvih 250 km na ulazu u Maritaniju tlo se podiže za manje od 60 m. Ukupno je maksimalna visina koju treba savladati 500 m nad morem, pa to usporedite s Burj Khalifom (najvišim neboderom na svijetu) u koju tjeraju vodu na oko 800 m. Dakle, nikakav problem za današnju tehnologiju. E sad, što bi se time dobilo?

Ne znam koliko vam mašta radi ali zamislite zelenu Saharu. Uz nove biljke vrlo brzo bi stanište našle razne vrste kukaca, vodozemaca, ptica, a nije nikakav problem uzgajati ni domaće životinje. Pogledajmo kako izgleda delta Nila prema okolnom dijelu.

Voda, Sunce i CO2 su više nego dovoljni za održanje života.

Veći dio morske vode bi služio za navodnjavanje halofitnih kultura, manji bi se mogao desalinizirati (opet uz pomoć solarne energije) za ljude i životinje. Novonarasle biljke bi postale ogromni spremnici CO2 koji, bez razloga, toliko smeta ljudima.

Takozvani problem dizanja razine mora riješio bi se dovođenjem morske vode na površinu veličine Europe. Veliki broj ljudi bi mogao živjeti na novo uređenim prostorima, a hrana i energija bi pojeftinile.

Postoji i varijanta izgradnje kanala umjesto vodovoda, ali ne znam da li bi se kome to isplatilo (ne znam dovoljno o brodskom prometu).

Možda se jednom i napravi ovakav projekt, a čini mi se da bi jednog dana, osim politike, osnovni problem mogao biti protest kvazi zelenih koji bi se vjerojatno odmah pobunili da će neke pustinjske vrste biljaka i životinja imati manje životnog prostora.

Zašto ne?

                                                       Danijel

One thought on “Saharski vodovod

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.