Svojevremeno sam mislio napisati tekst pod naslovom „Dobrodošli nizozemski farmeri“. Radi se o planiranom zatvaranju oko 3 000 farmi u Nizozemskoj zbog prekoračenja upotrebe dušičnih gnojiva (prema uredbi EU-a), jer to „loše“ djeluje na klimu. Nije bilo dovoljno što su farmeri proteklih nekoliko desetljeća smanjili upotrebu takvih gnojiva za dvije trećine i bili spremni za pregovore. Rekoh samom sebi, dobro bi nam došlo njihovo znanje i efikasnost. Međutim, ako žele dobiti novac za farmu moraju potpisati da se više doživotno neće baviti stočarstvom i to ne samo u Nizozemskoj nego u cijeloj EU. Ono što mi je promaknulo je ovaj dio o zabrani rada sa stokom u bilo kojoj državi EU. Što može biti cilj takvoj zabrani? Sasvim sigurno u EU postoje države u kojima bi se značajno mogao unaprijediti uzgoj stoke i koje su još daleko od neke EU norme. Ne vidim drugi razlog osim sprečavanja širenja znanja, koje je opasno i zarazno. Proizlazi da su nizozemski farmeri neka vrsta zarazne bolesti koju treba iskorijeniti.
Prije tri tjedna Europska komisija je odobrila 1.6 milijardi eura Nizozemskoj za otkup farmi. Ta komisija je u stvari europska vlada koja odlučuje o mnogim aspektima naših života. Nju bira Europsko vijeće, a potvrđuje Europski parlament. Europsko vijeće je njih dvadesetsedam predsjednika vlada ili država. Kad uglave ljude za pojedine funkcije, provuku to kroz Europski parlament. Ovih drugih ima 705, a Hrvatska ima 12 predstavnika. Mali kviz, koliko imena od njih 12 možete nabrojati? Ja sam stao na tri i dalje ni makac.
Tema broj dva. Nijemci se polako bude iz „zelenog“ sna. Prema najnovijoj anketi podrška „zelenima“ je pala za 40%. Možda to ima veze s planovima da se u novim kućama zabrani upotreba plina, nafte, drva i peleta. Ostaje samo struja, tj. toplinske pumpe i klima uređaji. Osim što je to skupo za nabavu i korištenje, izgleda da u modu dolazi i njihova krađa. Problem je u tome što je njihov glavni dio izvan kuće, pa krađu ne pokriva osiguranje.
Za kraj jedan značajan detalj. Iako se od Nijemaca traži da ukinu sve izvore energije osim struje, zgrada njemačkog parlamenta to ne može. Zasad se grije uglavnom na naftu i plin, a za prelazak na struju bi je trebalo značajno renovirati. U stvari, već postoje ideje da bi povijesne zgrade trebalo srušiti i izgraditi nove kako bi se postigao neto-nula cilj emisija ugljikovog dioksida. Svašta.
Klima i Energija 