Iako se sredinom 19.st. pojavilo nekoliko vrsta automobila (na paru, struju i benzin), konji su do 20.st. ostali glavna pokretačka snaga raznih vozila. Znamo kako je završilo natjecanje ovih prvih – benzin, odn. nafta su pobijedili ne samo u autima nego i brodovima i avionima.
Novo značajno razdoblje vozila na električni pogon (koje ću nadalje zvati elektro-) počinje prihvaćanjem teorije da nam se sprema globalni roštilj (zagrijavanje), posljedica povećanja koncentracije CO2 u zraku (iako za to ne postoji niti jedan dokaz). No, dobro, da vidimo zašto prodaja elektroauta baš i ne ide najbolje, čak ni u najrazvijenijim zemljama. Japanci imaju ukupno 78 miliona auta, a od toga 105 000 električnih ili jedan promil (i nešto sitno). Evo kako to izgleda na primjeru Golfa. Elektro verzija je skoro dvostruko skuplja od dizel varijante. Domet e-Golfa je minimalno četiri puta manji. Čak i da ga imate gdje napuniti morate napraviti pauzu od najmanje 1.5 sat (na „brzim“ punionicama od 22 kWh) ili 5-6 sati na sporijim. Službeni podaci kažu da mu je zimi domet na autoputu 135 km. To znači da na svaki sat vožnje morate stati sat i pol zbog punjenja. (https://ev-database.org/car/1087/Volkswagen-e-Golf) . I tako, dok vi čekate, dizlaš vozi dalje. Ako baš niste od onih koji vole izazove (ostati negdje bez struje), od Zagreba do Splita treba stati četiri puta. Umjesto četiri sata putovanja, s e-Golfom se put pretvorio u cjelodnevni izlet od deset sati. Dobro, ne žuri vam se, imate sreće na punionici jer nije red (jer ako je – nijedan auto se neće napuniti za pet minuta kao klasični) i uživate (malo pritiska familije ne škodi „Kad će se već napuniti taj tvoj auto, kao da nemam prečeg posla od čekanja na autoputu“). Ako mislite da je nezadovoljstvo ostalih članova obitelji vrijedno spomena, zamislite da vozite i punicu. Ono što će vam kad tad pasti na pamet je garancija od 7-8 godina na akumulator. I onda ćete se stvarno zabrinuti. Vaš auto ima bateriju od oko 36 kWh. Prema Bloombergu trenutno je cijena oko 200 $/kWh, pa puta 36 je 7200 $ (ili 6 500€). Cijene bi trebale padati (naglašavam ovo trebale), ali trenutno možete dići i kredit za novi aumulator.
Svatko razuman će sad reći, e-auti su zamišljeni, prije svega, za grad. Za dulje puteve uzmeš dizlaša. Jedina kvaka je u tome što nemate drugi auto. Ništa, onda vlakom (ionako je, bez obzira na katastrofalno stanje pruga, brži od e-auta, a i niste se godinama vozili).
I na kraju, barem ste sretni što ne proizvodite CO2 i tako perete svoju nečistu (ugljikovu) savjest. Nije ni tu stvar baš tako jednoznačna (https://www.greencarcongress.com/2019/04/20190425-vwlca.html)
Kad se sve uzme u obzir (proizvodnja i vožnja ukupno), razlika u cijelom životnom vijeku između dizla i elektroauta je 20 g CO2/km. Recimo da za deset godina prođete 100 000 km. Elektroauto je ispustio 2 tone manje CO2. Usporedbe radi čovjek za to vrijeme izdahne oko 3.6 tona CO2. Gornje brojke ne uzimaju u obzir moguću nabavu novog i recikliranje starog akumulatora od 300 kg.
Brodovi
Kina je prije godinu dana proizvela prvi teretni elektrobrod na svijetu. Nosivost mu je 2 000 tona, brzina 7 čvorova (otprilike dvostruko manja od prosječnog broda za rasuti teret), a domet do 80 km. Ono smiješno je što brod rijekom prevozi ugljen od rudnika do obližnje termoelektrane (na ugljen). Drugim riječima, da bi napunili 25 tona teške baterije vjerojatno upotrebljavaju struju iz TE na ugljen. O dometu se ne isplati ni govoriti; 80 km prema 15 do 20 000 km klasičnog broda. (https://futurism.com/china-launched-worlds-first-all-electric-cargo-ship)
Avioni
Ima ih sve više, ali uglavnom su ultra lake letjelice ili mali sportski avioni. Kao jednu od glavnih uloga proizvođači spominju trenažne letove – znači kratke i po dobrom vremenu. Zanimljiv je sljedeći video: https://www.youtube.com/watch?v=2CS3isCH4bk
Na 7min53sek počinje poglavlje Chalenge (izazov). Jedan pilot je sjeo u avion i krenuo na 55 km dalek let do sljedećeg aerodroma (više uzletno-sletne staze). Službena brzina krstarenja aviona je 85 čvorova (157 km/h) što znači da mu je za put trebalo oko 20 minuta. Za povratak je trebalo napuniti baterije, ali se agregat (na naftu) na kamionu koji je ranije došao na krajnju točku gasio zbog prevelikog povlačenja struje. Uglavnom, nakon nekoliko sati su uspjeli napuniti dovoljno struje da se avion sigurno vrati na polazni aerodrom. I elektro-auto bi s jednim punjenjem dalje dogurao, a Cessna 150 iz 1957. g. je imala domet od 560 km.
Sjeća li se još netko Solar Impulse aviona koji je obletio svijet za dvije godine. Prešao je 40 000 km, prosječno 55 km dnevno. Raspon krila mu je kao Boeing-u 747 Jumbo Jet, nosivost – jedan čovjek (pilot). I to sve za siću – 170 miliona $.
Mobiteli
Prvi mobitel proizvela je Motorola 1973.g., a bio je težak nešto manje od kilograma. Različiti uređaji i potrebne mreže repetitora su se počele širiti velikom brzinom. U Japanu je 2013.g. bilo 140 milijuna mobitela (10% više od broja stanovnika). Procjena je da na svijetu ima 5.3 milijarde mobitelskih pretplatnika i otprilike 7 milijardi uređaja (jedan na svakog stanovnika planeta).
Sad ozbiljno
Nije mi namjera rugati se suvremenim dostignućima, ali jest opisati njihove stvarne mogućnosti. Kako to da su mobiteli svjetski prihvaćeni za puno manje vremena od elektro-auta? Prva elektro Honda EV plus napravljena je prije nešto više od 20 godina (1997.). Za dvije godine, koliko je trajala proizvodnja, napravljeno je 300 komada. Japanci nisu nepametni i, kao što su pokupovali mobitele zato što su praktični, dovoljno dugo traje baterija i omogućuje im 24-satnu povezanost s cijelim svijetom, jednako tako bi kupovali elektro-aute da im mogu omogućiti bar sličnu pokretljivost kao oni klasični. Drugim riječima, za mobitele je postojeći način pohrane energije (baterije) odgovarajuć, kao i za sve slične naprave koje troše malo. Kad je riječ o nečem ozbiljnom baterije nemaju šansu. Jednostavno u njih ne stane dovoljno energije za nešto ozbiljno. Sasvim je svejedno da li hoćete prevesti 100 000 tona neke rude ili 200 ljudi ili jednostavno s obitelji otići na malo dulji put.
Zato će sva vozila na pogon baterijama zauvijek ostati igračke za odrasle i dovoljno bogate.
Klima i Energija 