Vulkanska lava je tekućina rastaljenih stijena temperature oko 1 000 oC. U njoj ima različitih stijena pa tako i nekoliko ferimagnetičnih, odnosno prirodnih magneta. Kako se lava hladi i stvrdnjava, tako i takve stijene ostaju fiksirane u položaju koji ukazuje na smjer magnetskog pola. Laschamps je selo u središnjoj Francuskoj blizu kojeg su pronađene stijene s geomagnetskom anomalijom. Drugim riječima, magnetska orijentacija je pokazivala suprotan smjer od uobičajenog. Datiranje ugljikom pokazalo je da je magnetski pol prije 42 000 godina prilično daleko odšetao na jug. Trebalo je oko 250 godina da se Zemljini magnetski polovi zamijene, a tako su ostali oko 450 godina. Nakon toga se stanje vratilo na sadašnje. Za vrijeme promjene orijentacije magnetno polje Zemlje je palo na oko 5% normalne snage, a za vrijeme obrata (onih 450 godina) mu je snaga bila jedna četvrtina sadašnjeg. Magnetno polje Zemlje je osnovno za zadržavanje zraka i vode na planetu, a štiti nas od sunčevog “vjetra” i kozmičkih zraka tako što nabijene čestice usmjerava prema polovima. Što je ono slabije tako sve te čestice dolaze ravnije i prema nižim geografskim širinama.
Dosta uvoda. Podaci ESA (europske svemirske agencije) ukazuju da Zemljino magnetsko polje slabi deset puta brže nego što se mislilo, tj. stopom od 5% svakih deset godina. Uz slabljenje događa se i pomak magnetnog pola. U prošlom stoljeću se brzina pomicanja pola povećala s 10 km godišnje na čak 50 kilometara. Posljednjih godina ovo pomicanje od Kanade prema Sibiru je smanjeno pa sad iznosi 35 kilometara godišnje.
Posljedice slabljenja magnetskog polja očituje se u povećanom proboju kozmičkih zraka, koje su povezane s nastajanjem oblaka. Za vrijeme Laschamps događaja se pretpostavlja da je došlo do promjene klime, povećane grmljavinske aktivnosti i hladnijih, suvljih vremenskih okolnosti. Kako se klimatski uzorak regionalno mijenjao tako je u nekim regijama dolazilo do suprotnog temperaturnog efekta. U svakom slučaju, oslabljeno magnetsko polje je potencijalno uzrokovalo dramatične i kaotične vremenske prilike.
Prisjetimo se 19.01. ove godine kad se polarna svjetlost odlično vidjela u Hrvatskoj. Osim u Srednjoj Europi vidjela se i u Brazilu. Bilo je toga još krajem prošle godine, a jedan od razloga je povećana aktivnost na Suncu. Međutim, intenzivne snježne oluje, poplave i orkanski vjetrovi u različitim dijelovima svijeta (jug Europe, SAD itd.) mogle bi se objasniti i pojačanim djelovanjem kozmičkih zraka i sunčevog “vjetra” uz slabljenje geomagnetskog polja.
Dogma uzroka klimatskih promjena ne dozvoljava drugu interpretaciju postojećih vremenskih prilika osim onog “ugljikov dioksid je kriv za sve”. Ovaj tekst, prije svega želi dodati još jednu nepoznanicu u kompleksno i kaotično pitanje uzroka klime i njenih promjena. Znanstvenici se nikad ne bi trebali ponašati kao konji kojima su stavljeni naočnjaci pa mogu gledati samo ravno ispred sebe, da im nešto drugo ne bi odvlačilo pažnju. Što ako nam se sprema još jedan Laschamps?
izvor:
Klima i Energija 