Jadne krave, ni krive ni dužne, bivaju stavljene na oltar žrtvovanja pogrešne dogme da ugljikov dioksid i metan upravljaju klimom planeta. Umjesto da im zahvalimo što su u stanju pretvoriti nejestivu celulozu u mlijeko i meso, nama smeta što one pritom, zamislite!, nepristojno podriguju i tako emitiraju u zrak 30 dekagrama metana dnevno. Kemijska industrija se pobrinula da smanji metan podrigivanja za 9 dekagrama dnevno i već su neke države odlučile da takav aditiv u hrani postane obavezan. Jedino nitko nije pitao krave kako se pritom osjećaju, pa su neke počele davati manje mlijeka, neke su se razboljele, a neke i uginule.
Možda, samo po sebi, dodavanje kemije u hranu i nije pogrešno, ali u ovom slučaju je potpuno nepotrebno jer metana u zraku ima toliko malo da je njegova uloga u zagrijavanju planeta zanemariva.
To što ga ima malo u zraku nije problem, ali to što ga ima malo u podzemnom skladištu plina Okoli nije uopće bezazleno. Naime, prirodni plin se sastoji od gotovo 95% metana. Prije dva dana je situacija bila sljedeća
Zanimljiv je članak (link dolje) koji prilično sumorno opisuje stanje s plinom u Njemačkoj i moguće skorašnje probleme zatvaranja industrijskih pogona zbog nedostatka plina iako je njihovo skladište na skoro 33% popunjenosti. Kaže autor da bi se to moglo dogoditi za nekoliko tjedana, ako ne bude značajne intervencije.
Već vidim neku „plinjaru“ kako mijenja kurs i, umjesto Omišlja, bira npr. Wilhelmshaven. „Plinjara“ je kolokvijalni naziv za brodove krcate prirodnim plinom. Usput, budući da je plovidba takvim brodovima poprilično zahtjevna i opasna, plaće pomoraca su i najveće na njima. Za razliku od brodova koji idu tamo gdje im se više plati, protok plina plinovodima regulira se dugogodišnjim ugovorima. Tako Mađarska nije pretjerano zabrinuta jer im je skladište skoro pola puno, a Turskim tokom (Turska, Bugarska, Srbija i Mađarska) stiže ruski plin.
Njemačka je svojim pravilima regulirala situaciju u kojoj napunjenost plina od 20% znači primjenu „hitnog slučaja“ u kojem se plin obustavlja velikim potrošačima, a ostavlja prioritetnim potrošačima, odnosno kućanstvima. Kako vidim, mi smo vrlo blizu takve situacije. Valjda će navratiti neka „plinjara“ uskoro jer inače…
Prošle godine EU je odredila da plinska skladišta moraju biti 90% popunjena prije zime, odnosno u razdoblju od 1.10. do 1.12.. Ne znam kako smo stajali 1.12., ali 29.12. smo već bili ispod 40%.
Namjera teksta je prilično očigledna, pa ipak da zbrojim elementarne činjenice. Metan, kao produkt probavljanja vlakana, je indirektan uvjet našeg života. Njegov utjecaj na temperaturu zraka je zanemariv, a kao gorivo je najčišće fosilno gorivo koje možemo zamisliti. Prema tome, nemojte ga demonizirati, a ako već onda pripremite toplu odjeću i obuću, trebat će vam. Ako mislite da ćete se moći grijati bez plina na struju, grdno se varate. Postojeća elektroenergetska mreža nije u stanju provoditi toliko struje za povećane potrebe, a o računima koje će trebati platiti…
Za slučaj potrebe, predlažem da odete u neki trgovački centar koji se grije na struju, a novac koji ste time uštedjeli potrošite na gledanje filma „Svadba“, isplati se.
izvori:
Klima i Energija 