Zanimljivo je, ali vjerojatno i prirodno, kako čovjek često svoj životni vijek deklarira apsolutnom vrijednosti u svemiru. Tako su najčešće izjave povodom različitih prirodnih pojava: „Ne pamtim da se ovako nešto dogodilo“ ili „Star sam, ali ovako nešto se nikada nije dogodilo.“ Postoje dvije verzije obrazloženja; prva je slaba memorija govornika, a druga mogućnost da su te prirodne pojave relativno rijetke. Zašto relativno? Zato što se događaju jednom u nekoliko desetaka godina. Sva sreća da je čovjek odavno naučio pisati i mjeriti, pa se takva događanja mogu staviti u realne okvire.
Koralji su vrsta stara nekoliko stotina miliona godina nastala u geološkoj eri Kambrij. U to vrijeme globalna temperatura je bila oko 7 oC viša od današnje, a CO2 u zraku je bilo deset puta više nego danas. U međuvremenu su se izmjenjivala ledena s među-ledenim dobima, a koralji su i dalje tu.
Veliki koraljni greben nadomak Australije je niz koraljnih struktura dugačkih 2 300 kilometara i najveća živa cjelina na svijetu.
Greben i njegova navodna ugroženost su postali simbol negativnih klimatskih promjena koje je, naravno, uzrokovao čovjek. U mnogim medijima se spominjalo njegovo odumiranje kao gotova činjenica. „Devedeset posto koralja će nestati od toplinskih morskih udara i El Niña uskoro u Australiji, a do 2050. po čitavom svijetu“. Te, olako izrečene, tvrdnje su izgovarali „znanstvenici“ ukrcani u profitabilni „klimatsko-alarmistički“ vlak. Australski znanstvenik dr. Peter Ridd, čovjek koji je cijeli svoj profesionalni život proučavao koraljni greben se nije slagao s takvim kvazistručnim senzacionalizmom i dobio je otkaz, čime je akademska sloboda govora umrla u Australiji.
Prije nekoliko dana objavljen je izvještaj Australskog instituta za oceanografiju o stanju Velikog koraljnog grebena. I gle čuda! Greben nikad zdraviji i veći.
dolje – godine, lijevo postotak pokrivenosti
Ridd se sjeća početaka mjerenja stanja grebena i kaže kako se u vremenu nije značajno mijenjala njegova veličina ni ugroženost, ali je zato broj znanstvenika i menađera koji se njime bave otišao u nebo, u čemu je vjerojatno i problem. Ovakve izvještaje ipak skoro nitko ne objavljuje, a alarmistički „stručnjaci“ ponovno upozoravaju da je oporavak koralja „privremen“. Naravno da je privremen. Površina koraljnog grebena se stalno mijenja (kao što se vidi iz grafikona), a kad jednom dođete na vrh – svi putevi vode prema dolje. Nitko ne zna kad, ali sasvim je sigurno da će ponovno biti uspona i padova, što vrijedi za sve forme života.
izvori:
https://en.wikipedia.org/wiki/Coral#Evolution
Klima i Energija 