Vijesti. Od početka godina Njemačka je isključila 11 termoelektrana na ugljen, kao dio plana odbacivanja ugljena kao goriva. Nakon herojskih osam dana bez ugljena, vjetar je oslabio, a neke termoelektrane prisilno ponovno uključene kako bi stabilizirale opskrbu strujom. I tako će ostati rezerva do daljnjega. U svim ugovorima za vjetroturbine stoji klauzula o obavezi kupovanja njihove struje po fiksnoj cijeni, a rad termoelektrana jednako nije besplatan makar bile u rezervi. Njemačka već ima najskuplju struju u Europi, a ovaj dvostruki pogon ponovno će platiti potrošači.
S tim u vezi i druga vijest. Umro je princ Filip. Lijepe godine. Nije spomenuto u medijima, ali bio je klimatski „skeptik“. Na slici je njegova zahvala Ianu Plimeru, autoru knjige „Obmana klimatskih promjena (i velika strujna pljačka)“. Piše princ profesoru Plimeru: „Vidite pojavljivanje gigantskih vjetroturbna po cijeloj zemlji, ali ima vrlo malo o praktičnoj vrijednosti ovih čudovišta. Vaša knjiga ruši izmišljotine koje su stvorile puste želje. Kad će prevladati zdrav razum i poštena znanost i što će se dogoditi ako to ne bude uskoro?“ Ako je bio princ i star, ne znači da je bio nepametan.
Naše rukometašice su pobijedile Brazilke i osvojile HEP Croatia kup. Toliko o sportskom dijelu članka. Komentator utakmice je spomenuo kako je lijepo od nas što smo pustili Brazilke da dođu, jer ima dosta država koje ih uopće ne puštaju k sebi. Istina, postoji preko šezdeset zemalja (Francuska, Velika Britanija, Italija) koje imaju različit stupanj zabrane za Brazilce da primirišu blizu njihovih teritorija.
Razlog? U Brazilu se razmahao virus, kako kažu u našim medijima: „kaos, katastrofa, preko 360 tisuća mrtvih, Znanost se ne poštuje“. Predsjednik Bolsonaro tvrdoglavo odbija „zaključati“ državu, odnosno dekretom natjerati ljude da ostanu kod kuće, sve zatvore i ekonomski potonu.
Sad bih trebao kao Greta povikati novinarima: „Kako se usuđujete!“.
Istina je da je umrlo toliko Brazilaca, ali s obzirom da njih ima 211 milijuna lako se izračuna da je od virusa umrlo 0.17% stanovništva. Hrvatska stoji malo bolje s 0.15%, a Italija i Velika Britanija lošije s 0.19% stanovništva. Od navedenih zemalja Brazil je uvjerljivo najsiromašniji, pa tako i njegov zdravstveni sustav može pružiti najmanje bolesnima. Broj liječnika na tisuću stanovnika se kreće od četiri u Italiji, do dva u Brazilu, a mi smo negdje u sredini s malo preko tri. Brazilu bi, obzirom na ukupan broj stanovnika, ovaj čas trebalo 400 000 liječnika da dostigne Italiju.
Pokazuje se da blagostanje i medicinska skrb ne idu paralelno s boljim ishodom preživljavanja virusne infekcije. Favele su divlje izgrađena naselja u kojima živi sirotinja. U Brazilu 12 milijuna ljudi živi u takvim slamovima u kojima se zna dogoditi da po sedam dana nema vode, a kanalizacija često i nije provedena.
Rocinha, najpoznatija favela u Rio de Janeiru, fotografija: Diego Baravelli
U Rocinhi, najpoznatijoj faveli u Riu živi oko 100 000 stanovnika. Iako nema pouzdanih podataka o zaraženim, jasno je da pri ovakvim životnim prilikama ne postoje uvjeti za „perite često ruke toplom vodom i sapunom“, „razmak od dva metra“ i slične mjere. Većina stanovnika je sretna kad ima nešto za ručak i kad iz slavine teče bilo kakva voda. Kako kaže portal „RioOnWatch“, sumnja se da je u novom naletu virusa umrla i druga osoba (od stotinu tisuća stanovnika). Obje su došle na hitnu s visokom temperaturom, kašljanjem i problemom disanja. I obje su poslane kući i kasnije umrle. Bez obzira na nedostatan sustav koji ne može zbrinuti najbolesnije, pogotovo ako su siromašni, svejedno Velika Britanija i Italija imaju više umrlih.
Od brazilskog predsjednika svi traže da uvede „lockdown“ i poboljša zdravstveni sustav. Što biste vi napravili kao predsjednik siromašne države? Ako uvedete ono prvo, nećete imati novca za ono drugo. Virusna kriza je prošle godine ekonomski rast pretvorila u pad u većini država. Mi smo „pali“ za 8.4%, Italija i Velika Britanija za 10%, a Brazil 4%. Ne vrišti zapad o potrebi da se Brazil „zaključa“ zbog virusa nego zato što nije jednako osiromašen kao oni. Namjerno se izbjegava činjenica da siromašnom 10% manje znači puno više nego bogatom.
A Kina? Ništa, šuti, radi i u 2020. je imala ekonomski rast od 2.3%.
izvori:
https://www.rioonwatch.org/?p=58638
https://www.reuters.com/article/us-brazil-economy-gdp-idUSKBN2AV1FZ
Klima i Energija 