Napoleon, Grouchy i „pravi“ klimatski stručnjaci

Da vam ispričam dio priče koju je meni ispričao Stefan Zweig u svojim „Zvjezdanim satima čovječanstva“. Naravno, ne osobno, jer je čovjek umro 1942. godine, ali kad čitate Zweiga, osjećate kao da je pripovjedač živ i upravo vama priča, a obojica ste udobno smješteni u nekoj staroj bečkoj vili.

Dakle, Napoleon je 1815. pobjegao s otoka Elbe s nekoliko stotina svojih vojnika i uspio pridobiti francuske trupe koje su poslane da ga poraze. Ponovno je car i ponovno se europske vojske spremaju za bitke. Napoleonu se žuri jer zna da će izgubiti ako se spoje engleska, pruska i austrijska vojska. Jedino pojedinačno ih može poraziti. Belgija postaje poprište dvaju bitaka. Dva dana prije bitke kod Waterlooa francuska vojska pobjeđuje prusku kod Lignya, ali protivnička vojska nije uništena, nego se organizirano povlači s bojišta. Napoleon zna da Prusi nisu razbijeni i šalje trećinu svoje vojske u potjeru za njima, pod zapovjedništvom maršala Grouchya. Sljedeći na redu je sukob s  Englezima kod Waterlooa. Nakon trodnevne hladne sjevernjačke kiše, osvanulo je suho jutro tog 18. lipnja. Napoleon kasni s postavljanjem svoje teške artiljerije jer je previše blatno, ali ipak bitka počinje kasno prijepodne. Francuzi napadaju, Englezi se brane i nastaje pat pozicija pri čemu su obje vojske iscrpljene. Napoleon i Wellington znaju da će pobijediti onaj koji prvi dobije pojačanje. U međuvremenu Grouchy prati prusku vojsku i ne uspijeva je dostići. Ali, pruska vojska se pri povlačenju u stvari približava Waterloou, zbog obećanja maršala Blϋchera da će pomoći Wellingtonu poraziti Napoleona. Tutnjavu topova kod Waterlooa čuju i Grouchy i njegovi. Mlađi oficiri preklinju Grouchya da vojska krene prema Waterloou, jer je očigledno da je bitka započela. Još uvijek Francuzi mogu stići prije Prusa na Waterloo i pomoći svom caru. „Kad bi Grouchy smogao hrabrosti, kad bi vjerovao u sebe i onaj vidljivi znak, pa kad bi postupio protivno zapovijedi, Francuska bi bila spašena. Ali, svaki podređeni čovjek sluša uvijek ono što mu je propisano, a nikada ne zov sudbine.“ Umjesto prema tutnjavi topova, njegova vojska i dalje maršira prema pretpostavljenom smjeru povlačenja Prusa. I tako su Prusi stigli na Waterloo prvi i pomogli pobijediti francusku vojsku.

Može se učiniti da ova povijesna pričica nema značajnije veze s današnjom klimatskom situacijom, ali mislim da ima. Ne samo da „pravi“ (čitaj: režimski) klimatski stručnjaci ne vjeruju u sebe, nego svoju savjest i stručnost prodaju za lažni značaj i tapšanje po ramenu svjetskih moćnika ne znajući da će ih ti isti, možda uskoro, baciti u koš s ostalim prljavim rubljem, čim pronađu noviji način izrabljivanja ostatka čovječanstva i pokrenu svijet u novu, još „zeleniju“ energetsku „revoluciju“.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.