Klimatski migranti

Nekada su čarobne riječi bile „Hokus-pokus“. Danas su to  „klimatske promjene“ koje, za razliku od onih prvih, vrlo lako pune džepove onih koji ih znaju primijeniti. Bez obzira da li se radi o zmijama, medvjedima, stjenicama, kavi ili ljudima, samo spomenite „klimatske promjene“ i uzmite državni novac. Nečeg će biti više nečeg manje, ali apsolutno sve zahtijeva „dodatno istraživanje“, čitaj: novac. I obavezno na kraju recite da je rješenje smanjivanje CO2. I to je to. Tko normalan bi vam dao novac za daljnji rad ako bi rezultat istraživanja bio da klimatske promjene neće izazvati ništa strašno?

Izazivam vas da se sjetite bilo koje biljne ili životinjske vrste i na Google-u ne pronađete istraživanja koja pokazuju da će klimatske promjene utjecati na dotičnu populaciju.

Eto, na primjer, „klimatski migranti“. Prošle godine je objavljen izvještaj Svjetske banke koji na 256 stranica objašnjava moguće interne (unutar država) migracije do kojih bi moglo doći do 2050.g. Vrlo precizno istraživanje koje je zaključilo da će to biti točno 143 milijuna ljudi. Mediji su u izvještavanju, naravno, u naslovima ispustili ono „internih“ pa se čini kao da će baš svih 143 milijuna doći ravno k vama u kuću na kavu ili još gore ručak. To će se dogoditi zbog poplava, suša (smanjenog prinosa hrane) i podizanja razine mora.

Počnimo s najlakšim. More se podiže 3 mm godišnje (ili manje). To znači da je, ako hoćete da vam kuća stoji na suhom 100 godina, morate izgraditi na barem 30 cm višem mjestu. Jedan problem manje.

Poplave i suše imaju malo skuplje rješenje; treba izgraditi odvodne kanale i iskopati dovoljno velike rupe u kojima će taj višak vode poslužiti kad bude sušno razdoblje. Ako baš nema kiše poslužit će i navodnjavanje. Odakle novac? Ni to nije komplicirano. Oduzme se malo od ovih silnih istraživanja, malo od uzaludnih napora da najskuplja i najnepouzdanija moguća struja (solarne i elektrane na vjetar) postane osnovni energetski izvor i bit će više nego dovoljno. Mogli su početi sa 117 milijuna Eura koliko je koštao sastanak održan u Bonnu od 6. – 17.11 2017.g. Upravo toliko je potrošilo 25 000 sudionika kako bi zaključilo da i dalje treba raditi na problemu klimatskih promjena. To su se časkom mogli dogovoriti i preko interneta.

Kako bi rekao Groucho Marx: “Politika je umijeće traženja problema, pronalaženja problema posvuda, njihovog nepravilnog dijagnosticiranja i primjene krivih rješenja.”

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.