Brodovi

Brodovi prevoze preko 80% cjelokupnog svjetskog tereta, inače bi nam južnoameričke banane ili borovnice iz Perua bile malo preskupe. Nisu najbrže, ali su definitivno najjeftinije prevozno sredstvo za velike količine tereta. Godišnje prevezu prosječno oko tonu i po tereta po stanovniku Zemlje. Relativno su spori, jer im je brzina do 30 km/h, ali zato za preveženu tonu tereta trebaju od pola do jedne konjske snage motora. Na sljedećoj slici su prikazane svjetske trgovačke rute .

Kako kaže naslov Vercors-ov romana „Za brodom trag“. E pa tako brodovi idu na naftu i ispuštaju, da ‘prostite, plinove iz dimnjaka. Slično avionima, ako ima dovoljno vlage, emitirane čestice služe kao jezgre kondenzacije i eto oblaka. Pruge na sljedećoj satelitskoj slici su oblaci nastali od brodskih emisija.

Koliko god brodovi bili ekološki najprihvatljivije rješenje, uvijek se traži više. Tako je IMO (Svjetska pomorska organizacija) prije dvadesetak godina odlučila da se za 80% mora smanjiti količina sumpora u gorivu za brodove. To bi trebalo popraviti kvalitetu zraka koji udišemo. Pravilnik je stupio na snagu 2020. godine i skraćeno ga zovu IMO 2020. Sad dolazi dio koji će se svidjeti onima kojima puno znače desetinke stupnja Celsiusa. Čišće gorivo znači manje emitiranih čestica i manje oblaka. Posljedica je  povećanje topline koju upijaju oceani i više temperature. Inače čestice koje ispušta civilizacija reflektiraju sunčevo zračenje i time smanjuju energiju koja dolazi na površinu planeta. Tako nas zagađenje štiti od zagrijavanja. Dileme, u stvari, nema. Jasno je da je čišći zrak poželjan, a topline se ne bojim.

Ono što mene muči je anticiklona, naročito noću. Hoćeš upaliti svjetlo jer je mrkli mrak, kad ono ništa. Vjetroturbine stoje, a solari noću ni inače ne rade.

izvor:

https://www.science.org/content/article/paradox-cleaner-air-now-adding-global-warming