Dekarbonizacija – pojam koji izvjestan broj godina spominju političari. Priznajem da su tvorci ovakvih fraza prilično lukavi. Kad čovjek čuje riječ prvo pomisli na crnu boju. Nije ni čudno jer karbon na latinskom znači ugljen. To bi ga kao došlo deugljenizacija, riješimo se crnog. Prihvatljivo, zar ne? Da, ali. Radi se o atmosferi, a u njoj ne pluta ugljen. Naravno, misli se na ugljikove spojeve, prije svega CO2, a potom i CH4, odnosno ugljikov dioksid i metan koji su nevidljivi. Navodno ti plinovi, ali samo oni koje je svojim postojanjem i potrebama proizveo čovjek, zagrijavaju planet koji to u budućnosti neće moći podnijeti. Pa pišu
Na koga li je mislio taj Znanstvenik i kako to možemo izgubiti planet? Pogledajmo malo kakva je situacija bila nekad davno.
Na grafikonu su dane srednja globalna temperatura (plavo) i ugljikov dioksid (crno) u proteklih nekoliko stotina miliona godina. Najnovije razdoblje je na desnom rubu. Bijeli krug označava period u kojem je nastalo prvo drveće, ne samo nastalo nego postalo tako bujno da se tokom vremena pretvorilo u fosilno gorivo koje danas koristimo. Bijela strelica prije 200 miliona godina označava razdoblje u kojem su se pojavili prvi sisavci, a ona od prije 60 miliona razdoblje u kojem su se pojavili naši rođaci primati. U vremenu kad su se biljke mogle dovoljno razviti da postanu drveće temperatura je bila za sedam stupnjeva viša nego danas, a koncentracija ugljikovog dioksida i do deset puta viša nego danas. Za nastanak sisavaca i primata vrijedi slična temperatura jedino je koncentracija CO2 bila „samo“ dva do tri puta viša nego danas.
Dakle, viša temperatura i koncentracija CO2 su povoljne za razvoj i održanje života. S vremena na vrijeme je potrebno podsjetiti na osnovne činjenice tek toliko da se današnja histerija oko „dekarbonizacije“ shvati na pravi način. Biljke vole više CO2 jer onda bolje rastu i treba im manje vode, a ljudi ga podnose dobro i kad bi ga u zraku bilo deset puta više nego danas. Trenutnom brzinom rasta koncentracije od 0.00025 posto godišnje treba nam 16 miliona godina da ga u Zemljinoj atmosferi bude kao prije 400 miliona godina. Ako se uzme u obzir samo dio koji proizvodi čovjek onda se vrijeme penje na 400 miliona godina. Za to vrijeme Zemlja će proći različita klimatska stanja, ledena doba, vulkanske erupcije, različite meteore i tko zna što još. Možda neće ni postojati.
Samo jednom u prošlosti je CO2 bila tako malo u zraku, a tada je Zemlja bila na rubu izumiranja života. I sad se i to malo proglašava opasnim za planet.
Za malo vesele grafike se pobrinuo Oleg kojem zahvaljujem na strpljenju koje je pokazao kako bi neke zamisli pretočio u sliku.
Znanstvenici su, ima već desetljeća, shvatili da je država, odnosno političari, ključ dobijanja financijskih sredstava za istraživanje. Recept je jednostavan. Ako nešto proučite i vidite da se ništa značajno ne događa (kao na primjer porast CO2 u atmosferi) onda ste sami odrezali vlastita krila, odnosno daljnje financiranje jer država financira samo probleme. Prema tome, univerzalni odgovor je da materija koja se proučava predstavlja problem ili će ga predstavljati u bliskoj budućnosti. U svakom slučaju potrebno je daljnje istraživanje (čitaj: novac). Sve dok publiku držite u neizvjesnosti i strahu – novac pristiže. Još ako možete napraviti priču u kojoj se na sve može nabaciti porez – vi ste zaštićena zvjerka u birokratskom raju. Cilj je toliko uzvišen („spašavanje planeta“) da neki „dobrotvori“ lako mogu psihički nestabilne nagovoriti da od planete naprave božanstvo, pogotovo ako imaju viška novca. Tako se Bog smanjio od Newtonovih vremena gospodara svemira na jedan planet. O ovom smanjivanju Boga nekom drugom prilikom.
Vratimo se temi. Imate Znanost i medije u džepu, demonizirate plin života pomoću vjerskih sekti i krećete u formalno fiksiranje ove nove svjetske religije pomoću sudova. Imate platformu za oporezivanje života i tko vam šta može. Usput, jasno da ne vjerujete u klimatsku priču, jer da vjerujete ne biste privatnim mlažnjakom letjeli 19 minuta za nešto što autom ili vlakom možete prijeći za manje od sata, kao naša Ursula.
Kaže da je imala gust raspored. Tko god je letio avionom zna da postoje procedure koje čak ni Ursula ne može preskočiti, pa pretpostavljam da joj je ovako trebalo više vremena nego da je išla vlakom. E, tako se samom sebi daje na značenju.
Za kraj malo šaljivo. Treba vam novac jer su vam arktičke vjeverice ili dabrovi simpatični. Nema problema, samo navedite da su u pitanju klimatske promjene. Tako arktičke vjeverice kopaju rupe da bi preživjele zimu. Time griju i rahle tlo u tundri i oslobađaju CO2. Dabrovi rade jezerca, odnosno močvare iz kojih izlazi metan. Ne vjerujete da se na to troši naš novac?
Prevedeno:
- arktičke vjeverice rahle i zagrijavaju tlo u tundri, oslobađajući CO2 zarobljen u ledu i tako on dolazi u zrak
- metan koji se oslobađa iz bara koje prave dabrovi se procjenjuje da doprinosi 200 puta više stakleničkog plina nego prije stotinu godina
- klimatski znanstvenici će morati prilagoditi svoje modele da uključe ulogu glodavaca
- znanstvenici insistiraju da uloga glodavaca u globalnom zagrijavanju ne oslobađa ljude krivice, ali pokazuje da životinje igraju veću ulogu nego što se ranije mislilo
Ako je bogomdani plin života CO2 loš, jedino što preostaje je poubijati prvo životinje, a onda i nas. A možda se to može i istovremeno, ljudska zloća je nepredvidiva.
izvori:
Klima i Energija 