Umirivši savjest tekstom o koncertu prelazim na uobičajene teme. Zapadna Europa je dulje vremena udarala „zeleni“ takt raznim promjenama, sve u svrhu „naprednije“ primjene tehnologije. U pozadini se, jasno, skrivala želja za dominacijom i prodajom svojih tehnoloških rješenja drugima. Tako se zarađuje novac. Igra s obnovljivim izvorima energije je imala sličan cilj. Svi će se, htjeli ili ne, njima okrenuti i pritom pokupovati silne danske, njemačke ili španjolske vjetroturbine i solarne panele. Naravno, uzvišeni cilj je zaštita novog božanstva od nametnika iliti majke Zemlje od ljudi. Pokazuje se da je to bila računica bez krčmara. Sve manje država slijedi put u ponor koji su zacrtali zapadni političari, koji naravno nemaju pojma o fizikalnim zakonima ili tehnološkim ograničenjima. Vjetroturbine i solarne panele najviše rade Kinezi, pa će njihova neminovna propast pogoditi i privredu ove države.
Ipak, ova „zelena“ i zla fantazija polako ali sigurno odlazi u povijest. Najnovije vijesti iz Francuske i Novog Zelanda su ohrabrujuće. Francuska se ponovno okreće vlastitom energetskom suverenitetu na polju koje joj je dobro poznato, a to je nuklearna energija. Novi prijedlog zakona stavlja prioritet na razvoj nuklearnih centrala, govori se o najmanje šest pa sve do 14 novih nuklearki. Istovremeno, za razliku od prethodnog zakona, u prijedlogu nema zadanih ciljeva primjene vjetroturbina i solara. Kažu „zeleni“ kako je to veliki korak natrag. Ja, naravno, mislim potpuno suprotno. Jedna od stavki koja je također ispala iz plana je energetska obnova kuća. Sve skupa, potpuno realan plan koji čak zadovoljava i namjeru da Francuska do 2050. bude „ugljično neutralna“. Na drugom kraju svijeta, u Novom Zelandu, je formirana nova vlada čiji ministar za more i ribarstvo vrlo otvoreno izjavljuje da će nova vlada donijeti zdrav razum u histeriju oko klimatskih promjena. Politiku klimatskih promjena je vodila glasna sićušna grupa koja nema uopće pojma kako njihova plitka i uskogrudna koncepcija utječe na ekonomiju. Iako ciljevi NZ ostaju jednaki, put prema tranziciji ne smije biti nauštrb razvoja zemlje. Tako će se ponovno potaknuti istraživanje plina i nafte, a također i rudarstvo. Bez plina i ugljena se ne može osigurati pouzdana opskrba energijom što bi dovelo u opasnost položaja NZ kao razvijene zemlje. Gradska vlast u Zagrebu je na svjetski dan smijeha (sve ima svoj dan, u ostale dane je valjda zabranjeno) izjavila da se kreće u nabavku stotinu novih autobusa na struju ili vodik. Prvo malo o struji. Da vas podsjetim.
Radi se o Oslu na temperaturama od -7 do -14 oC. Posljednjih dana takve temperature imamo i mi. Kapacitet električnih baterija značajno opada s temperaturom pa je domet autobusa bio znatno smanjen. Jednom prije dosta vremena sam bio službeno u Švedskoj i nakon sastanka bio pozvan kod švedskog kolege s kojim sam od ranije bio u srdačnim odnosima, a koji je stanovao pedeset kilometara od grada i mog hotela. Došao sam poslijepodne i ostao nekoliko sati. U međuvremenu je počeo padati snijeg, pa sam sve nervoznije gledao kroz prozor misleći kako se vratiti do hotela. Kad više nisam mogao izdržati, rekoh da idem u hotel dok su ceste još prohodne i vozi autobus. Na to se moji domaćini od srca nasmijaše. Kaže kolega kako tamo devet mjeseci godišnje pada snijeg, a autobusi svejedno voze po voznom redu. Tako je i bilo. Šta zna Balkanac o urednom prometu. Za razliku od nas, sjevernjaci ozbiljno shvaćaju vozne redove i mogu zamisliti kakvo čuđenje i negodovanje je izazvalo kašnjenje i otkazivanje gradskih linija u Oslu.
To je bila vedrija strana električnih autobusa. Manje vedra strana su požari koji im se događaju. Dolje su linkovi za požare u Parizu, Kini, SAD-u, Indiji i Njemačkoj. Ne samo što izgleda impresivno nego je i vrlo otrovno i praktički neugasivo. Ako Zagreb stvarno nabavi ove električne zamke, savjetujem da ih koriste samo mlađi koji imaju brze noge, tako da u slučaju požara mogu na vrijeme pobjeći. Požari se češće događaju pri punjenju u garažama. Znate i sami da se mobitel grije pri punjenju. Sad zamislite bateriju od 1 000 kilograma kad se puni. I mala nepravilnost pri izradi jedne od tisuća ćelija može dovesti do otrovnog požara. Ima još. Elektro busevi su teži od običnih (kao i automobili) što će za posljedicu imati brže uništavanje ceste, raznih cijevi u podzemlju, a i kuće pokraj kojih će prolaziti će se jače tresti. Zlatno pravilo je također da u slučaju sudara, bez obzira na njegov intenzitet, električno vozilo mora izolirano stajati 48 sati prije nego što mu se priđe zbog popravka.
Autobusi na vodik su puno rjeđi od električnih iz jednostavnog razloga što su skuplji i za kupnju i za vožnju. Postoji samo jedan relativno rentabilan i potpuno nepotreban način dobivanja vodika, a to je iz prirodnog plina. Hoću reći, zašto ulagati energiju u pretvorbu kad je prirodni plin dobro, čisto i jeftino gorivo.
„Zeleni“ vodik se dobija elektrolizom pri čemu struju moraju proizvesti obnovljivi izvori. To je proces koji traži puno energije pa nije čudno da kilogram takvog vodika u njemačkim punionicama košta skoro 13 Eura po kilogramu. Bez obzira na njihovu manju potrošnju autobusi na vodik još uvijek pripadaju elitnoj grupi u javnom prevozu. Do sad grad nije imao novca za ispravne autobusne gume, a ubuduće će se Zagrepčani voziti najnovijim tehnološkim čudima. Pretpostavljam da će veći dio novca stići iz EU (kao da mi to ne financiramo). Ponovno se domaća vlast ponaša poput kradljive svrake koja voli sjajne predmete, ali ne zna što će s njima. Kao da nije dovoljno što smeće smrdi do neba, što još uvijek samo pola proizvedene vode stiže do potrošača, a različite podzemne instalacije pucaju kad se sjete. Na kraju, možda i nije predviđeno da se ljudi masovno koriste javnim prevozom. Možda će to biti kategorija samo za privilegirane koji će imati dovoljno novca za karte, a raja će ih gledati izvana kao neke egzotične životinje u zoološkom.
izvori:
https://www.youtube.com/watch?v=uA7SoM2DWuM Pariz
https://www.youtube.com/watch?v=T71cVhxG_v4 Kina
https://www.youtube.com/watch?v=VmK8NpstKi0 SAD
https://www.instagram.com/art_from_jan/reel/C08hoUOtIFl/ Hanover
Klima i Energija 